Pripremaju li Rusi masovnu ofenzivu? Smrt ministra Bjelorusije jako je čudna i bitna

RIJETKO kad se dogodi da se proruski i proukrajinski izvori slože oko nečega. Čak i u pobjedama i porazima, obrazloženja i tumačenja dijametralno su suprotna. Tako su veliki ruski poraz u harkivskoj ofenzivi proruski izvori uporno pokušavali pokazati kao smišljeno povlačenje radi skraćivanja crta bojišta, uz obrazloženje da Harkivska oblast nikada i nije trebala biti okupirana.

S druge strane, od ljeta naovamo svako zauzimanje i najmanjeg sela proruski izvori slave kao stratešku pobjedu. Naročito u Donjecku, posebice oko Bahmuta.

Sasvim atipično, proruski i proukrajinski izvori zadnjih tjedana najavljuju veliku rusku proljetnu ofenzivu. Mediji naklonjeni Rusiji opisuju je kao veliku operaciju koja će ne samo preokrenuti tijek rata, već ga i dokončati. Naravno, pod uvjetom da podrška ruske javnosti ostane na vrlo visokoj razini.

I mediji naklonjeni Ukrajini također spominju mogućnost da bi ruska proljetna ofenziva mogla ozbiljno ugroziti ukrajinske obrambene mogućnosti. Stoga pozivaju Zapad da isporuči Ukrajini puno više oružja, streljiva i vojne opreme nego što je do sada.

Rusi bi mogli koristiti masovnost kao glavni adut

Najveći ruski problem je što bi glavni adut proljetne ofenzive trebala biti masovnost. Dostatno velike snage koje će masom (kao u Drugom svjetskom ratu) slomiti ukrajinsku obranu. A da bi to ostvarili, trebaju oformiti ogromne pričuvne postrojbe veličine između milijun i dva milijuna vojnika.

Ukrajinski Glavni stožer tu brojku povećava čak na pet milijuna. Tu tvrdnju temelje na dokumentu "Zaključci rata s NATO-om u Ukrajini" koji je napravljen za ruski najviši politički vrh. Ukrajinci tvrde da je jedan od zaključaka da je najveći problem ruske vojske (uz nesposobni zapovjedni kadar i zastarjelo oružje), nedostatan broj vojnika spremnih za borbu te da je jedini način da Rusija pobijedi u Ukrajini formiranje vojske od čak pet milijuna ljudi.

Da bi se formirale snage od dva milijuna vojnika spremne za djelovanja u Ukrajini, Putin bi morao narediti još jedan krug mobilizacije, znatno masovniji nego što je bio prvi. S do sada mobiliziranih nešto više od 300 tisuća pričuvnika, ruska vojska u Ukrajinu može rasporediti oko 500 tisuća vojnika.

Naravno, pod uvjetom da u Ukrajinu pošalje sve mobilizirane pričuvnike. Povrh toga, na odsluženju vojnog roka nalazi se jesenski kontingent ročnika. Ruski vojni rok traje 12 mjeseci i služe ga muškarci od 18 do 27 godina. Vojni rok se ne služi samo u vojsci, već i u ministarstvu unutarnjih poslova i graničnoj straži.

Činjenica je da je vrlo veliki broj novaka u prijašnjim godinama uspijevao izbjeći služenje vojnog roka jer su uvjeti bili vrlo loši (česti su primjeri fizičkog i psihičkog zlostavljanja). Zbog toga, iako u Rusiji svake godine oko 680 tisuća mladića napuni 18 godina, na odsluženje vojnog roka upućivalo se oko 260 tisuća. Tako je barem bilo do ove godine.

Postoje mnogobrojni izvještaji da su ove godine novačke komisije imale puno strože kriterije, što znači da je u vojsku poslano značajno veći broj novaka. S obzirom na to da su sva okupirana područja Ukrajine "pripojena" Rusiji, ne postoji zakonsko ograničenje da se svi ti ročnici, nakon osnovne obuke, ne pošalju u Ukrajinu.

Uz sve regrutirane, Rusiji još nedostaje preko milijun vojnika

I s do sada mobiliziranim pričuvnicima i svježe pridošlim novacima, ruskoj vojsci za veliku proljetnu ofenzivu nedostaje još najmanje 1.2 milijuna vojnika.

Zbog toga ne čudi da se Rusijom širi panika da će u skoro vrijeme, najvjerojatnije neposredno nakon Nove godine (14. siječnja), Putin objaviti da Rusija u Ukrajini zapravo ratuje protiv NATO saveza, proglasiti ratno stanje i potpunu vojnu spremnost, uključujući i novu, znatno masovniju mobilizaciju. Postoje izvještaji da su upute već poslane u regionalne centre za mobilizaciju.

S obzirom na to da se logistika ruske vojske doslovno raspala pri mobilizaciji prvih 300 tisuća vojnika, brojka od dva milijuna čini se neostvariva. Ili ipak nije? Mnogobrojni najviši ruski dužnosnici, uključujući Putina, zadnjih tjedana tvrdili su da je proizvodnja oružja i streljiva značajno povećana. Dio će toga zasigurno doći iz Bjelorusije, Sjeverne Koreje, Irana i još nekih država.

Zanimljivo je da je rusko ratno zrakoplovstvo uspostavilo zračni most s Kinom. Zapadne obavještajne službe za sada ne tvrde da Kina Rusiji isporučuje oružje i streljivo, no činjenica je da se ti silni transportni avioni ne vraćaju iz Kine prazni.

Koliko je Rusima važno to što prevoze, najbolje pokazuje činjenica da koriste svoje najveće transportne avione An-124-100. Ovi su avioni proizvod ukrajinskog Antonova pa Rusi jako teško, ako ikako, dolaze do rezervnih dijelova. Povećanjem broja sati naleta povećava se i broj kvarova, što značajno smanjuje broj operativnih aviona. Stoga rusko ratno zrakoplovstvo puno radije koristi transportne avione Il-76 ruske tvrtke Iljušin.

Rusija iz Kine nabavlja opremu za vojnike

Sudeći po snimkama s YouTubea, na kojima mobilizirani pričuvnici svoje odore, kacige i pancirke nazivaju kineskim smećem, Rusija iz Kine nabavlja opremu za opremanje vojnika.

Najveća nosivost An-124-100 je čak 120 tona. Pa čak i ako ruski Antonovi lete iz Kine s manjom masom tereta, redovnim letovima tako velikih transportnih aviona svakodnevno se preveze jako puno odora, kaciga i pancirki. Puno više nego što je potrebno za opremanje 300 tisuća vojnika. Jedini zaključak je da ruska vojska stvara zalihe za značajno veću mobilizaciju.

Naglo umrli bjeloruski ministar bio je za približavanje Zapadu

Iako na prvu vijest o iznenadnoj i nagloj smrti bjeloruskog ministra vanjskih poslova Vladimira Makeia nema nikakve veze s ruskim planovima za veliku proljetnu ofenzivu, to nije tako. Ministar Makei je bio najveći zagovornik poboljšanja bjeloruskih odnosa sa Zapadom i odmicanja od Rusije.

Makei je ovaj tjedan trebao prisustvovati sastanku Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Poljskoj kako bi se susreo s ključnim zapadnim političarima i dužnosnicima, sjednici na kojoj je zabranjen pristup ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu.

Moskvi je nezamislivo bilo kakvo kolebanje Bjelorusije oko podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu. Iz bjeloruskog zračnog prostora kreću napadi ruskih bombardera na sjevernu i zapadnu Ukrajinu. Bjeloruske vojarne i poligoni ruska vojska koristi za obuku mobiliziranih pričuvnika. Iz bjeloruskih skladišta i magazina dolazi oružje i streljivo za ruske snage u Ukrajini.

I ono najvažnije, ruska vojska namjerava na proljeće bjeloruski teritorij ponovno iskoristiti za pokretanje velike ofenzive prema Kijevu i zapadnoj Ukrajini. Nije da ruski generali vjeruju kako će ovog puta uspjeti osvojiti Kijev, već bi ponovni prodor ruskih snaga iz Bjelorusije u Ukrajinu trebao vezati ogromne ukrajinske snage, što bi ruskim snagama na istoku Ukrajine značajno olakšalo slamanje otpora.

Iznenadna i nagla smrt ministra Makeia, najvjerojatnije uzrokovana otrovom razvijenim u laboratoriju ruske tajne službe FSB, poruka je bjeloruskom predsjedniku Aleksandru Lukašenku da sada nije vrijeme da promijeni stranu.

Pročitajte više

 

Pročitajte više