Svjetska banka gotovo prepolovila prognozu rasta hrvatskog BPD-a u 2023.

Foto: Index

HRVATSKO gospodarstvo porast će iduće godine gotovo upola slabije no što se očekivalo, prognozirala je Svjetska banka istaknuvši visoku inflaciju koja je pritisnula realne plaće i vanjsku potražnju u ključnim trgovinskim partnerima poput Njemačke.   

U ovoj godini hrvatsko gospodarstvo porast će 6.4 posto, procjenjuje SB u ažuriranim prognozama za tranzicijska i gospodarstva u razvoju u Europi i srednjoj Aziji, podignuvši prognozu iz lipnja za 2.6 postotnih bodova.

Nakon oporavka u 2021. hrvatski BDP snažno je porastao i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zahvaljujući otvaranju gospodarstava nakon ukidanja lockdowna i turizmu kojem je na ruku išlo oslobađanje suspregnute potražnje, oslonjene na pandemijske uštede.

Izvoz robe i domaća potražnja također su bili snažni unatoč pojačanoj globalnoj neizvjesnosti i rastu cijena, bilježe u Svjetskoj banci, istaknuvši i naznake da bi turizam mogao nadmašiti pretpandemijsku razinu.

Do kraja godine aktivnost će vjerojatno usporiti, no trend bi se trebao protegnuti i na 2023., a zrcalit će ga i izvoz robe i usluga s obzirom na slabije izglede za EU i svijet, procjenjuju. Gospodarstvo će po njima zakočiti sve izraženija neizvjesnost u vanjskom okruženju i inflacija, koja će zakočiti realne plaće i vanjsku potražnju.

Inflatorna kočnica

Tako bi u 2023. hrvatski BDP trebao porasti samo 1.8 posto, gotovo upola slabije nego što je banka prognozirala u lipnju. U 2024. rast bi trebao ponovno ubrzati, na 2.6 posto, što je za pola postotnog boda niža procjena nego što je SB očekivao na početku ljeta.

Inflacija bi u ovoj godini po njihovim izračunima trebala dosegnuti 10.1 posto, ali bi u 2023. trebala usporiti na samo 3.9 posto, s obzirom na očekivana poboljšanja u nabavnim lancima i visoku poredbenu osnovicu u ovoj godini. U 2024. banka očekuje daljnje usporavanje rasta potrošačkih cijena, na 2.3 posto.

Proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u trebao bi u ovoj godini iznositi 1.8 posto i kliznuti na samo 1.4 posto u 2023., izračunali su. U 2024. trebao bi se vratiti na 1.8 posto. Dug iskazan udjelom u BDP-u procjenjuju u ovoj godini na 70.9 posto. U 2023. trebao bi po njihovim procjenama pasti na 67.7 posto, a na 66.1 posto u 2024.

Traži se razumna politika

Hrvatska će iduće godine ući u eurozonu i šengensko područje i to bi trebalo ojačati njezinu otpornost i blagotvorno utjecati na gospodarstvo na dulji rok. No podizanje stope potencijalnog rasta i dalje će ovisiti u prvom redu o razumnoj gospodarskoj politici, naglašavaju.

Ključna je prepreka za približavanje prosjeku EU i dalje relativno slab rast produktivnosti, koji se tek u manjoj mjeri može objasniti strukturom gospodarstva i relativno značajnom ulogom usluga s potrebama za niskom razinom obrazovanja radne snage, poput turizma.

Hrvatsko gospodarstvo nastavit će rasti i u srednjoročnoj perspektivi, iako prigušenim tempom, procjenjuje SB.

"Glavni su izazovi povezani s implikacijama rata u Ukrajini, posebno uvoza plina iz Rusije, padom realnih primanja zbog jačanja inflacije, zaoštravanjem monetarne politike, višim troškovima financiranja i neizvjesnošću", ističu.

"Tome valja dodati i da bi usporavanje u ključnim trgovinskim partnerima, poput Njemačke, moglo negativno utjecati na izvoz", naglašavaju.

Mađarska uz Hrvatsku

I gospodarstvo srednje Europe, u koju SB uvrštava Hrvatsku, trebalo bi ove godine porasti snažnije nego što su očekivali u lipnju, za 4.3 posto.

Banka ističe dobre rezultate u prvoj polovini godine, koji odražavaju snažnu potražnju eurozone i oslobađanje suspregnute potražnje u pandemiji, ali i osobnu potrošnju koju su, usprkos inflaciji, poduprli niža stopa nezaposlenosti i povećanja plaća zbog nestašice radne snage. Uz Hrvatsku, najvišu stopu rasta trebala bi bilježiti Mađarska, od 4.7 posto, te Rumunjska i Poljska, od 4.6 odnosno četiri posto.

Najslabiji rast zabilježit će po SB-u Bugarska, od 2.9 posto. U zadnjem ovogodišnjem kvartalu industrijska aktivnost i potrošnja vjerojatno će oslabjeti jer cijene energije nastavljaju rasti nakon ruske odluke o obustavi isporuka plina Sjevernim tokom 1.

U 2023. rast će naglo usporiti, na 1.9 posto, jer visoka inflacija i cijene energije oslabljuju aktivnosti kućanstava i poduzeća te potiču središnje banke da postrože monetarnu politiku.

Aktivnost će dodatno zakočiti slabljenje vanjske potražnje, posebno iz eurozone, predviđa SB. Najsnažnije bi u idućoj godini trebalo porasti rumunjsko gospodarstvo, za 3.2 posto. Slijede Mađarska i Bugarska s prognoziranom stopom rasta od 1.7 posto, a blizu je i Poljska s 1.6 posto.

Tragovi rata

U cijeloj regiji Europe i srednje Azije, koja uz srednju uključuje i istočnu Europu, zapadni Balkan, južni Kavkaz, srednju Aziju, Tursku, Rusiju i Poljsku, BDP bi ove i iduće godine trebao gotovo stagnirati.  

Ruski BDP trebao bi se ove godine smanjiti 4.5 posto i 3.7 posto u 2023. Ukrajinsko gospodarstvo trebalo bi se ove godine zbog ruske invazije smanjiti 35 posto i porasti 3.3 posto u 2023. "Kontinuirani rat u Ukrajini prigušio je izglede za postpandemijski ekonomski oporavak za gospodarstva u nastajanju i u razvoju u Europi i srednjoj Aziji", zaključuje SB.

Naglašavaju i da će prema njihovim procjenama oporavak i obnova društvenih i proizvodnih sektora i infrastrukture Ukrajine stajati minimalno 349 milijardi dolara, više nego dvostruko više od ukrajinskog BDP-a u predratnoj 2021. godini.

Ruski plin i tržište EU

U osvrtu na energetsku krizu banka ističe da će najteži udarac u regiji pretrpjeti zemlje koje su u srednjoj do visokoj mjeri ovisne o uvozu prirodnog plina za potrebe grijanja, industrije ili proizvodnje električne energije. Na udaru će biti i zemlje usko povezane s energetskim tržištima EU, procjenjuje SB.

Te zemlje moraju se pripremiti za nestašicu plina i usvojiti interventne planove kako bi ublažile najteže posljedice za kućanstva i tvrtke, što uključuje štednju energije, poboljšanu energetsku učinkovitost i racioniranje potrošnje, sugerira banka.

Pročitajte više

 

Pročitajte više