Tko je Andrija Krivak, sudac koji je zabranio pisanje o Buljan Flander

Foto: Index

ANDRIJA KRIVAK, čovjek koji je skandaloznim rješenjem zabranio portalu H-alter pisanje o Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Gordani Buljan Flander, imenovan je sucem Općinskog građanskog suda u Zagrebu tek prije četiri mjeseca. Točnije, 27. svibnja, na 56. sjednici Državnog sudbenog vijeća.

Na stranicama DSV-a još mu nije objavljena ni imovinska kartica. "Mora se ispuniti do kraja rujna", objasnio nam je Krivak u kraćem razgovoru.

Prije imenovanja Krivak je bio viši sudski savjetnik-specijalist na zagrebačkom Općinskom sudu.

Sudac Krivak: Uvijek vam jedna strana nije zadovoljna odlukom

Evo što nam je sudac Krivak rekao kad smo ga zamolili za komentar spornog rješenja: "Gledajte, ja ne mogu komentirati svoju odluku zato što sam sve napisao u obrazloženju, sve što sam smatrao da je bitno. Odluka je podložna žalbi i mislim da će druga strana iskoristiti to svoje pravo i nemam potrebe... odluke suda se naprosto na taj način ne mogu komentirati. Ja moram sve što mislim napisati u obrazloženju tako da to svi mogu vidjeti i pročitati. I s tim se onda složiti ili ne složiti, to je stvar na koju sud ne može utjecati, uvijek vam jedna strana nije zadovoljna odlukom, naravno."

Pitali smo ga je li ikad imao kontakte s Buljan Flander ili Poliklinikom: "Ne mogu vam davati takve izjave" 

Pitali smo ga je li ikad imao kontakte s Poliklinikom za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba ili s Gordanom Buljan Flander.

"Ne mogu vam davati takve izjave, to nema veze s ovim predmetom konkretnim", odgovorio nam je Krivak.

Krivakovim rješenjem, donesenim 21. rujna bez održavanja ročišta, Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu sa sjedištem u Zagrebu, inače nakladnici portala H-alter, zabranjeno je objavljivanje programskih sadržaja "u kojima se iznose informacije koje se odnose na dostojanstvo, profesionalni rad i profesionalna dostignuća" Buljan Flander i Poliklinike. Udruga ima pravo žalbe Županijskom sudu, no dok on ne donese odluku, zabrana ostaje na snazi.

Prije tri godine zbog Krivakova prijedloga Ustavni sud ukinuo zabranu tetovaža policajcima

Zanimljivo, prije tri godine, upravo zahvaljujući Krivakovu prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, Ustavni sud ukinuo je odredbu da policajci ne smiju imati tetovaže. Zabrana tetoviranja policajcima je bila propisana MUP-ovim Pravilnikom o mjerilima i načinu utvrđivanja posebne duševne i tjelesne sposobnosti policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova, donesenim 2006. godine.

"Nemam nikakve izravne veze s policijom. Za vrijeme služenja vojnog roka sprijateljio sam se ročnikom koji je imao veliku tetovažu na ruci, a želio je postati policajac. Upravo mi je on skrenuo pažnju na to da tetovirane osobe ne mogu proći liječnički pregled prilikom prijema u policiju. Zamolio me za savjet", izjavio je Krivak portalu splitskog dnevnog lista u lipnju 2018. godine, objašnjavajući svoju motivaciju da za policajce izbori pravo na tetovažu.

"Proučio sam navedeni Pravilnik MUP-a i zaključio da krši Ustavom zajamčenu zabranu diskriminacije i pravo svih državljana da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javne službe. Naime, sporni Pravilnik stavlja u nejednak položaj tetovirane i netetovirane kandidate za prijam u policiju, odnosno tetovirane i netetovirane policijske službenike, a da za to ne postoji opravdan i razuman razlog. Mislim da tetovaža može biti zapreka za prijam ili rad u državnoj službi samo ako se može povezati s nekom tjelesnom ili duševnom bolešću koja se može medicinski odrediti - dijagnosticirati. U tom slučaju to medicinsko stanje će biti zapreka za prijam ili rad u državnoj službi, a ne sama tetovaža", rekao je Krivak.

"Tetovaža kao takva je naprosto stanje na koži nastalo unošenjem pigmenta boje i ništa više od toga", dodao je.

Čovjek, čini se, bolje razumije policijske, nego novinarske slobode.

Pročitajte više

 

Pročitajte više