Ovo su tri razloga za i protiv obaveznog cijepljenja

Foto: EPA

GOTOVO dvije godine otkako su kineski liječnici prvi put primijetili misteriozne nove slučajeve upale pluća, covid-19 još uvijek je s nama.

Osim toga, pojavio se i soj virusa koji dosad najviše zabrinjava. Može li obavezno cijepljenje biti izlaz? Cijepljenje protiv covida već je uvjet za sudjelovanje u javnom životu u mnogim dijelovima svijeta.

Ako ste francuski liječnik, učitelj na Novom Zelandu ili kanadski državni službenik, cijepljenje je neophodno za dolazak na posao. Indonezija može uskratiti beneficije ljudima koji odbijaju cjepivo. Grčka ga čini obveznim za starije od 60 godina. Austrija će ići i korak dalje, planirajući od veljače uvesti obvezno cijepljenje za sve, piše BBC.

To ne znači da će se Austrijance nasilno cijepiti. Bit će medicinskih i vjerskih izuzeća. No većina preostale necijepljene populacije suočava se s kaznama.

I Njemačka najavila obavezno cijepljenje za neke skupine ljudi

Njemačka planira sličan potez. Od 16. ožujka 2022. trebalo bi biti uvedeno obvezno cijepljenje osoblja koje je u kontaktu s posebno ugroženim skupinama stanovništva. 

"U cilju zaštite ranjivih skupina stanovništva od covida, propisano je da se osobe, koje rade u ustanovama za njegu starih, onemoćalih ili imaju kontakt s oboljelim ljudima, moraju cijepiti ili imati potvrdu da su preboljeli koronu. A ako iz zdravstvenih razloga to nije moguće, moraju predočiti liječničko uvjerenje da postoji kontraindikacija za cijepljenje protiv covida-19", stoji u nacrtu Zakona.

Zaposleni moraju predočiti dokaz o cijepljenju do 15. ožujka 2022. "Od 16. ožujka 2022. novi radni odnosi mogu se sklapati samo uz podnošenje odgovarajućih dokaza odnosno potvrda o cijepljenju”, navodi se. To bi se trebalo primjenjivati ​​na zaposlene u staračkim domovima, bolnicama i rodilištima, medicinskim i stomatološkim ordinacijama, kao i hitnim službama i ambulantama. 

BBC je razgovarao s javnozdravstvenim i drugim stručnjacima kako bi se objasnilo o čemu se radi.

 

ZA - cjepiva spašavaju živote

Postoji vrlo jednostavan argument u korist obveznog cijepljenja protiv covida-19. Cijepljenjem smanjujete rizik od ozbiljne bolesti. Manje ozbiljne bolesti znače manje smrtnih slučajeva i manji pritisak na bolnice. Povijesno gledano, kampanje imunizacije doživjele su ogroman uspjeh, eliminirajući bolesti poput velikih boginja ili drastično smanjujući stopu smrtnosti kod drugih.

"Imamo stvarno dobre primjere koji samo pokazuju izravnu uzročnu vezu između visoke stope cijepljenja i zaštite ne samo pojedinaca već i zaštite zajednica. Cjepiva djeluju, apsolutno djeluju, imamo veliki broj dokaza koji to pokazuju", kaže Jason Schwartz, izvanredni profesor povijesti medicine na Sveučilištu Yale.

Nešto blaža obavezna cijepljenja od onoga koji je predložila Austrija postigla su svoj cilj podizanja stope cijepljenja. Francuska sanitarna propusnica, potrebna za pristup restoranima i drugim javnim prostorima, zaslužna je za dovoljno povećanje stope da nacionalna vlada nada ne mora odrediti obavezno cijepljenje.

PROTIV - bit će otpora

Prosvjednici su u srpnju u Londonu izašli na ulice kako bi demonstrirali protiv lockdowna koji je ukinut samo nekoliko sati ranije. Poanta je u tome da će se vlada suočiti s opozicijom što god da učini. Ograničenja zbog covida posebice su izazvala prosvjede diljem svijeta, a obvezno cijepljenje korak je dalje od, primjerice, obaveznog korištenja maske.

"Kada je riječ o cjepivima, ne razmišljaju svi ljudi isto. Sve što se unosi u njihovo tijelo izazvat će emotivni odgovor, iako znanstvenici misle da je to samo još jedna epidemiološka mjera", kaže Vageesh Jain, liječnik javnog zdravlja na Institutu za globalno zdravlje University Collegea u Londonu.

Iako će uvijek postojati ljudi koji se nikada neće cijepiti, moguće je biti skeptičan po pitanju cijepljenja, a pritom ne biti antivakser. Jedna austrijska studija napravila je razliku između 14.5 posto populacije od devet milijuna stanovnika koja nije bila spremna za cijepljenje i devet posto onih koji su jednostavno oklijevali.

Nacionalne vlade moraju odvagnuti jesu li koristi veće od negativnih reakcija. No, kako tvrdi Cathleen Powell, profesorica prava na Sveučilištu u Cape Townu, potrebno je okrenuti se pravnom  tumačenju: "Pravo na tjelesni integritet osobe koja se ne želi cijepiti, koja želi samostalno odlučivati o tome kakav će liječnički tretman dobiti, izravno je u suprotnosti s pravima drugih ljudi, da ne budu zaraženi potencijalno smrtonosnom bolesti".

ZA - iscrpili smo druge opcije...

Covid je s nama već neko vrijeme, isto kao i cjepiva. Rastuća ideja o obaveznom cijepljenju, barem u Europi, odražava frustraciju što i nakon mjeseci cijepljenja i široke dostupnosti cjepiva postoji značajna necijepljena populacija. Postoji velika razlika u stopama cijepljenja na cijelom kontinentu od zapada prema istoku.

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je kako vrijedi razmisliti o obveznom cijepljenju, iako je naglasila da će odlučiti pojedine vlade: "Imamo cjepiva koja spašavaju živote, ali se ne koriste svugdje na odgovarajući način".

PROTIV: ...ili možda još nismo

Iako postoji jak zdravstveni argument u korist obveznog cijepljenja, to nije jedini način za povećanje stope cijepljenja.

"U prošlosti je bilo prilično primjetno da se političarima sviđa ideja o obveznom cijepljenju jer se čini kako daje brz odgovor na problem. Vlada ne bi trebala zanemariti druge stvari koje treba učiniti da bi se zaista osigurala dostupnost cjepiva", kaže Samantha Vandeslott, istraživačica društvenih znanosti u Oxfordskoj grupi za cjepivo.

Austrija će cjepiva učiniti obveznim tek u veljači i još uvijek koristi druga sredstva. "Za one koji se boje, koji nemaju povjerenja, za one čija je procjena rizika niska, za njih je važno da ih se sasluša i da se njihove zabrinutosti shvaćaju ozbiljno", kaže Barbara Juen, psihologinja sa Sveučilišta u Innsbrucku.

U Južnoj Africi je cijepljeno 24 posto stanovništva, što je manje od polovice europskog prosjeka, ali znatno više od prosječnih sedam posto zabilježenog na cijelom afričkom kontinentu. Cjepiva ne manjka, a za slabo prihvaćanje djelomično se okrivljuju dezinformacije. Vlada je odlučila da će cjepiva biti obvezna u nekim okolnostima, ali broj primijenjenih cjepiva naglo je porastao nakon otkrića omikron soja.

ZA - nestaje potreba za lockdownom

Obvezno cijepljenje nije jedini oblik obaveze. Većina nacionalnih vlada nametnula je neki oblik ograničenja, od covid-propusnica do zabrana putovanja, koja imaju svoje troškove. Osim spašenih života, opća obaveza cijepljenja mogao bi značiti kraj lockdowna.

"Ne radi se samo o promjeni slobode, radi se o ekonomskoj šteti i šteti mentalnom zdravlju, šteti fizičkom zdravlju. Nema razloga da ljudima namećemo ogromne troškove lockdowna kad imamo na raspolaganju drugu mjeru", kaže Alberto Giubilini, viši znanstveni novak u Oxford Uehiro Centru za praktičnu etiku, koji se zalaže za obavezno cijepljenje najosjetljivijih na koronavirus.

PROTIV - moglo bi se pokazati kontraproduktivnim

Neki su zabrinuti zbog dugoročnih posljedica, oko toga može li uspješan program cijepljenja stvoriti nepovjerenje u buduće kampanje.

"Obvezne sheme tijekom krize bit će kontraproduktivne. Kada ljudi gaje ono što mi zovemo teorijama zavjere ili imaju pogrešna vjerovanja, takve sheme samo će ojačati njihova mišljenja", rekao je za Al Jazeeru dr. Dicky Budiman, epidemiolog koji savjetuje Svjetsku zdravstvenu organizaciju o oporavku od pandemije.

Vandeslott ukazuje na političku klimu: "Bili smo svjedoci, posebno u Europi, stranaka koje se uvlače u opoziciju protiv cjepiva i znaju da bi to mogao biti način da se dobiju glasovi određenog dijela stanovništva. Mogli smo vidjeti više stranaka, obično desnih, koje u svojoj političkoj kampanji šire takvu poruku i govore da žele ukinuti obavezno cijepljenje. To je strah i onda kada se to dogodi, nećemo više moći koristiti cijepljenje kao mjeru".

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Pročitajte više