U 11 zemalja potvrđeno 80-ak slučajeva majmunskih boginja

Foto: Centar za zarazne bolesti Nigerija

OKO 80 slučajeva majmunskih boginja potvrđeno je u 11 zemalja, priopćila je Svjetska zdravstvena organizacija, upozoravajući da će vjerojatno biti prijavljen veći broj slučajeva te dodajući da se istražuje još 50 sumnjivih slučajeva, ne navodeći u kojim su zemljama ti sumnjivi slučajevi.

Ranije su infekcije potvrđene u Italiji, Švedskoj, Španjolskoj, Portugalu, SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji - gdje je prijavljen prvi europski slučaj.

Majmunske boginje se najčešće pojavljuju u udaljenim dijelovima središnje i zapadne Afrike.

Riječ je o rijetkoj virusnoj infekciji koja je obično blaga i od koje se većina ljudi oporavi za nekoliko tjedana.

Virus se ne širi lako među ljudima i kaže se da je rizik za širu javnost vrlo nizak.

Ne postoji specifično cjepivo za majmunske boginje, ali cjepivo protiv velikih boginja nudi 85% zaštite budući da su dva virusa prilično slična.

U priopćenju u petak, WHO je rekao da su ovi slučajevi majmunskih boginja netipični, jer se javljaju u neendemskim zemljama.

Regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Kluge upozorio je na ubrzanje širenja virusa jer ulazimo u ljetnu sezonu s masovnim okupljanjima, festivalima i zabavama.

U Velikoj Britaniji prvi slučaj 7. svibnja

Prvi slučaj bolesti u Velikoj Britaniji prijavljen je 7. svibnja. Pacijentica je nedavno otputovala u Nigeriju, gdje se vjeruje da su se zarazili prije nego što su otputovali u Englesku, objavila je britanska zdravstvena agencija.

U Velikoj Britaniji sada ima 20 potvrđenih slučajeva, rekao je u petak ministar zdravstva Sajid Javid.

Vlasti u Ujedinjenom Kraljevstvu rekle su da su kupile zalihe cjepiva i počele ga nuditi onima s višom razinom izloženosti majmunskim boginjama.

Španjolske zdravstvene vlasti također su navodno kupile tisuće doza cjepiva protiv velikih boginja kako bi se uhvatile ukoštac s epidemijom, piše španjolski list El País.

HZJZ objavio priopćenje o majmunskim boginjama, kaže da nisu jako zarazne

Postoji mogućnost njihova unosa i u Hrvatsku, izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Za sada svi oboljeli su muškarci, a u većini slučajeva se smatra da su se zarazili pri spolnom odnosu s muškarcima, dodali su iz HZJZ-a.

Do sada nisu potvrđeni slučajevi unosa zaraze u Hrvatsku iz Afrike u kojoj se ova bolest najčešće javlja u ruralnim sredinama u središnjem i zapadnom dijelu kontinenta (DR Kongo, Nigerija).

"Bolest nije jako zarazna"

Iz HZJZ-a su istaknuli da bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo blizak kontakt s bolesnikom. Uzročnik je virus, sličan virusu velikih boginja, a prirodni su mu rezervoar najvjerojatnije neke vrste vjeverica i drugih glodavaca u divljini središnje i zapadne Afrike.

Iako se bolest zove majmunske boginje, izgleda da majmuni nisu rezervoar virusa, već se slučajno zaraze, kao i čovjek, u kontaktu s drugim životinjama i njihovim izlučevinama. S čovjeka na čovjeka bolest se može prenijeti kapljičnim putem i kontaktom s kožnim promjenama oboljelih.

Povremeno su se javljale majmunske boginje izvan Afrike, najčešće kod putnika koji su se zarazili u Africi i kod osoba koje su s njima došle u bliski kontakt. U SAD-u je 2003. godine zabilježena epidemija među djecom i mladima koji su se zarazili u kontaktu s prerijskim psima, zaraženim od glodavaca uvezenih iz Gane.

Manje zarazne od velikih boginja

Bolest se očituje povišenom temperaturom, glavoboljom, zimicom, iscrpljenošću, umorom, bolovima u mišićima i leđima, oticanjem limfnih čvorova i osipom kao kod vodenih kozica. Smatra se da cijepljenje protiv velikih boginja pruža solidnu zaštitu, ali se ne zna koliko dugo traje zaštita nakon cijepljenja.

Osim toga, cijepljenje protiv velikih boginja je krajem sedamdesetih ukinuto svuda u svijetu, nakon što su velike boginje proglašene iskorijenjenima. Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

Iz HZJZ-a su napomenuli i da postoji velika razlika između velikih i majmunskih boginja jer su velike boginje antroponoza, tj. čovjek je bio jedini domaćin i rezervoar virusa. Zahvaljujući toj činjenici, bolest se mogla iskorijeniti. S druge strane, majmunske boginje su zoonoza, tj. prirodni domaćin i rezervoar virusa su divlje životinje i zbog toga je nemoguće iskorijeniti bolest čak i da postoji efikasno cjepivo.

Kao najvažnije su istaknuli da je prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka puno manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su manje zarazne. To je razlog zbog kojega se pri epidemijama majmunskih boginja, koje se povremeno javljaju, ne pribjegava masovnom cijepljenju protiv velikih boginja.

Pročitajte više

 

Pročitajte više