Niz tvrtki iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Slovačke svoj je otpad predavao tvrtki Tipos Resurs, povezanoj s obitelji Šincek. Najmanje 12.000 tona otpada u 576 pošiljki stiglo je od 2022. do 2024. iz Italije u Hrvatsku, pokazuju podaci iz istražne dokumentacije.
Ranije smo pisali o hrvatskim tvrtkama, a u ovom tekstu bavimo se onima iz Italije i Slovenije.
Podsjetimo, istražitelji sumnjaju da je zločinačka skupina, na čijem je čelu, prema njihovim tvrdnjama, bila obitelj Šincek, imala uhodan, dobro osmišljen i profitabilan poslovni model u koji je bio uključen niz tvrtki i osoba iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Istražitelji tvrde da su zbog takvog sustava deseci tisuća tona otpada završili na nezakonitim odlagalištima u Hrvatskoj.
Na lokaciji u Gospiću pronađeni su otpad nastao obradom električne i elektroničke opreme, ostaci medicinskog otpada, plastika te građevinski i mineralni materijali. Prema nalazima iz istrage, kod dijela otpada utvrđeno je i opasno svojstvo HP14, odnosno ekotoksičnost. U podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađeni su i PFAS spojevi, poznati kao "vječne kemikalije".
Istražitelji sumnjaju da se zarađivalo izbjegavanjem troškova propisnog zbrinjavanja otpada. U istrazi se provjerava i postupanje nadležnih državnih tijela te moguća odgovornost pojedinaca unutar sustava.
Pet talijanskih tvrtki u istražnoj dokumentaciji
Istražitelji spominju pet tvrtki iz Italije: Zoffoli Metalli Srl, Gifema Srl, Stena Recycling Srl, Intercommercio Srl i Tellfer Srl. Najpoznatije ime među njima je Zoffoli Metalli, tvrtka koja se ranije našla u središtu istrage zbog sumnji na nezakonitu trgovinu otpadom i nezakonito gospodarenje otpadom. Istraživalo se i pranje novca s tvrtkama koje su navodno povezane s Camorrom, jednom od četiri glavne talijanske mafijaške organizacije.
Protiv Zoffoli Metallija vodila se istraga u sklopu koje je zaplijenjena imovina vrijedna više od 15 milijuna eura. Sud je naknadno ukinuo tu mjeru, pa je tvrtki vraćena zaplijenjena imovina. Za sada im nije dokazano to što im se stavljalo na teret.
Kako je otpad iz Italije završavao u Hrvatskoj?
Prema podacima iz istražne dokumentacije, od 2022. do 2024. godine iz Italije je u Hrvatsku stiglo najmanje 12 tisuća tona otpada u 576 pošiljki. Istražitelji su pratili jednog od prijevoznika koji je jednom tjedno preuzimao otpad u Italiji.
Točnije, otpad je preuzimao u talijanskom mjestu Tamara, u samom središtu Zoffolija. Istražitelji su sumnjali da se iz Italije prevozi otpad koji ne odgovara podacima navedenima u pratećoj dokumentaciji.
Prilikom jednog prelaska granice kamion je zaustavljen na graničnom prijelazu Pasjak, nakon čega je policija pozvala inspektora zaštite okoliša da obavi nadzor pošiljke otpada. Inspektor je zatražio da se provede analiza otpada.
Istražitelji: Šincek pokušao utjecati na nalaz laboratorija
Istražitelji navode da je Josip Šincek angažirao privatni laboratorij te pokušao dogovoriti da u nalazu bude navedeno kako je riječ o neopasnom otpadu. Istražitelji navode da je Šincek, tom laboratoriju rekao da je riječ o pošiljci tvrtke koja mu "robu" dovozi po prvi put, kao i da mu je analiza potrebna kako bi odlučio hoće li je preuzeti.
Unatoč tome, u službenom ispitnom izvještaju laboratorija utvrđeno je da se radi o mješavini otpada u kojoj su pronađeni teški metali i ugljikovodici, navode istražitelji. Neovisnu analizu usporedno je radio i Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Prema nalazima koje navode istražitelji, analiza je pokazala da se radi o mješavini plastike, metala i drugih primjesa te da otpad nije prikladan za odlaganje na lokaciji na koju je bio upućen.
U prosincu 2024. istražitelji su, na temelju analize Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, utvrdili da analizirani otpad iz Italije sadrži povećane koncentracije teških metala, među kojima su bakar, antimon, cink i olovo. Prema nalazu, otpad je pokazivao i potencijalno toksičan učinak na veliku vodenbuhu, malog slatkovodnog račića koji se koristi u ekotoksikološkim ispitivanjima.
Istražitelji tvrde da je nakon otkrivanja sporne pošiljke na graničnom prijelazu Pasjak, Šincek organizirao prikrivanje ranije odloženog otpada u Gospiću. Prema njihovim navodima, iskopana je veća jama u koju je trebalo premjestiti raniji odloženi nelegalni otpad, a potom ga prekriti zemljom i šljunkom.
Talijanske tvrtke zasad nisu osumnjičene
Čelne ljude talijanskih tvrtki istražitelji zasad ne navode kao osumnjičenike niti ih se tereti. No nisu samo talijanske tvrtke poslovale s Tipos Resursom. U istražnoj dokumentaciji spominju se i slovenske tvrtke Omaplast iz Grosuplja, Solar Ekspert iz Sežane te Kolpa iz Metlike.
Omaplast je specijaliziran za recikliranje otpadne plastike, dok se Kolpa bavi proizvodnjom kupaonske opreme i proizvoda od kompozitnih materijala.
Samo poslovanje s Tipos Resursom ne znači kaznenu odgovornost
Važno je naglasiti da postojanje ugovora o preuzimanju ili zbrinjavanju otpada samo po sebi ne znači kaznenu odgovornost niti sudjelovanje u nezakonitom odlaganju otpada.
Istraga tek treba utvrditi što su pojedini dobavljači i poslovni partneri znali o sadržaju pošiljki te jesu li znali što se s otpadom događalo nakon što je predan hrvatskoj tvrtki.