U Splitu i Opatiji prosvjedi protiv Zakona o pomorskom dobru: "Samo da nas zase*u"

Screenshot: Facebook

U ORGANIZACIJI Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce danas je na splitskim Bačvicama održan prosvjed protiv Zakona o pomorskom dobru koji prosvjednici smatraju štetnim i pitaju se hoće li Bačvice ostati i dalje njihove. Prosvjed je održan pod geslom "100 posto naše more-plaže-obale".

"Protiv štetnog zakona o pomorskom dobru", "Obala i more, 100% slobodno, 100% naše", Nije ti ćaćino", samo su neki od transparenata.

 

Video: Dalmacija Danas

Prosvjednica: Zakon je pisan tako da nas zaseru

Prosvjednici smatraju da bi u zakonu trebalo preciznije regulirati način na koji će se plaže davati u koncesiju privatnicima, odnosno kako se na njih planira ograničiti pristup građanima.

Dodaju da ih plaši što novi zakon propisuje da objekti koji se nalaze u funkcionalnoj povezanosti s plažama mogu zatražiti koncesiju od županije, što je jednostavniji proces za dobivanje koncesije od javnog nadmetanja.

Zagovaraju stoga potrebu za poboljšanjem zakonskog okvira i sprječavanje eksploatacije obale. Kaže da se novim zakonom određena pitanja reguliraju, ali i ostavlja previše prostora tumačenju.

"Želimo da znamo tko ga piše, jer za ovo nismo znali tko ga piše. Ja sam bila u radnoj skupini i nemam pojma tko je to pisao. Nemam pojma, nitko nam nikad nije rekao tko je pisao zakon. Oni su ga pisali tako da nas zaseru i nikako drugačije", kazala je jedna žena i zaradila gromoglasan pljesak.

Skup održan i u Opatiji

Prosvjed je održan i na opatijskom kupalištu Slatini. Sudjelovalo je također oko stotinu ljudi na poziv Udruge Žmergo. Helena Traub iz Žmerga poručila je da ne žele zakon kojim bi se koncesijama ograničio slobodan pristup plažama, da ne žele ograde na plažama i nasipavanje plaža, nego čiste i dostupne plaže i more.

Izjavila je da šačica ljudi ne može odlučivati o javnom dobru te da je potrebna jasna vizija i dijalog o tome što i kako učiniti s pomorskim dobrom. Traub je ocijenila kako Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama prate proceduralne greške, da nije usklađen s međunarodnim obvezama Hrvatske, pravnom stečevinom EU te da nije u skladu s propisima o prostornom planiranju, propisima koji reguliraju koncesiju i javnu nabavu.

Pročitajte više