PREDSTAVNICI sirijskog režima i sirijske oporbe prvi put su se sastali i pod pokroviteljstvom UN-ovog izaslanika za Siriju Geira Pedersena u nedjelju u Ženevi suglasili početi proces izrade novog ustava.
"Prvi put sam se sastao s dvojicom supredsjednika, jednoga je imenovala sirijska vlada, a drugog oporba, na sadržajnom i iskrenom razgovoru kako nastaviti ustavnu reformu", objasnio je Pedersen na kratkoj konferenciji za novinare, prenosi agencija France Presse.
Desetljeće dug rat u Siriji, izrastao iz pobune protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, izazvao je najveću izbjegličku krizu. Siriji susjedne zemlje primile su 5.6 milijuna izbjeglica, a europske zemlje više od milijun.
Zahvaljujući podršci svoje saveznice Rusije, Asad je uspio pod vlast režima vratiti glavninu sirijskog teritorija koji su preuzele različite pobunjeničke frakcije, no veliki dijelovi ipak su izvan njegova dosega, pa su turske snage raspoređene u velikom dijelu sjevera i sjeverozapada, a američke snage u područjima s većinskim kurdskim stanovništvom na istoku i sjeveroistoku.
Sirijske strane nastavit će od ponedjeljka cijeli tjedan razgovore o ustavu od pokroviteljstvom UN-a, ukupno 45 izaslanika, po 15 iz oporbe, režima i civilnog društva.
Proces pregovora pokrenut prije dvije godine
Proces pregovora pokrenut je prije dvije godine, no potpuno je zapeo i nije ostvaren nikakav napredak u ispunjavanju njegova mandata, priznao je Pedersen na informativnom sastanku Vijeća sigurnosti krajem rujna.
U siječnju je Pedersen, prekaljeni norveški diplomat, rekao da su Asadovi predstavnici odbacili prijedloge sirijske oporbe te njegove ideje o pokretanju procesa.
"Od tada sam devet mjeseci pregovarao između strana, pokušavajući uspostaviti konsenzus kako pokrenuti stvari. I zadovoljan sam što smo postigli suglasje", rekao je u nedjelju, kako citira Reuters.
Zapadni diplomati kažu da je Rusija pozvala Damask posljednjih tjedana da pokaže više fleksibilnosti u razgovoru, a sam Pedersen dvaput je putovao u Moskvu proteklih mjeseci.
U zemlji od ožujka traje "relativan mir, iako svakodnevno ima ubijenih i ranjenih civila", a humanitarna i gospodarska situacija je krajnje teška.
Više od 13 milijuna Sirijca treba humanitarnu pomoć i preko 90 posto ih živi ispod praga siromaštva", objasnio je Pedersen.
Pritom je priznao da je to tek mali korak jer "iako je proces ustavne reforme važan, on neće biti dovoljan za rješenje sirijske krize".