ČELNIK Udruge Franak Goran Aleksić i odvjetnik Igor Metelko su danas gostovali u Indexovom Studiju. Ilko Ćimić je s gostima razgovarao o aktualnim temama - odluci Vrhovnog suda u slučaju Franak, presudi Europskog suda za ljudska prava, roku za tužbe protiv banaka i izvansudskim nagodbama sa šest banaka koje su protiv RH pokrenule arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.
U emisiji su trebala gostovati i dva Plenkovićeva ministra, ali su ministar financija Marko Primorac te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odbili poziv da se zajednički sučele s jednim predstavnikom Udruge Franak. Unatoč tome što im je ponuđeno da sami nađu termin za sučeljavanje koji bi im odgovarao, oni nisu pristali.
"Banke nisu promijenile svoj stav"
Aleksić je dao svoje mišljenje o razlozima zbog kojih se Primorac i Grlić Radman nisu pojavili u emisiji. "Njima ne odgovora da se o tome razgovara. Oni nas ignoriraju cijelo vrijeme. Ignoriraju sam kolektivni sudski postupak, gdje je presuda pravomoćna još od 2018. godine", kazao je Aleksić.
Metelko kaže kako se tijekom višegodišnji sudskih procesa nije promijenio stav banaka. "Banke i dalje u cijelosti osporavaju tužbene zahtjeve. Koriste sve moguće redovne i izvanredne pravne lijekove kako bi što više prolongirale sudski postupak i stvorile atmosferu da su postupci dugi i skupi", tvrdi Metelko.
Uvjeren je da banke žele odgovoriti potrošače od podnošenja tužbi te dodaje kako su u dobrom dijelu uspjele u tome. Navodi kako je oko 40-45 tisuća tužbi na sudovima, a ukupno je bilo 125.000 kredita u švicarskim francima. Podsjeća da je krajnji datum za podnošenje tužbe 14. lipnja.
Što ako banke odbiju dati dokumentaciju?
Aleksić tvrdi da postoji mogućnost da banka ne dostavi dokumentaciju građanima koji podižu tužbu. Tvrdi kako odvjetnik u tom slučaju podnosi stupnjevitu tužbu kako bi građani imali dokaz da su dokumentaciju tražili, ali je nisu dobili. Rekao je da banke u zadnje vrijeme uglavnom daju dokumentaciju, ali da bi mogle prestati davati dokumentaciju u trenutku kad se počne približavati rok zastare.
Ističe da su banke krajem prosinca prošle godine imale likvidnost 13.9 milijardi eura. Navodi da bi, u scenariju u kojem bi svi podigli tužbu, morale platiti 2.5 milijardi eura, odnosno 20 posto iznosa koji banke imaju u svom portfelju.
"Banke neće imati problema. Jedini koji će imati problema zbog isplate obeštećenja su uprave i viši menadžeri koji neće dobiti svoje bonuse jer neće imati onakvu dobit kakvu vlasnici očekuju", poručio je Aleksić.
"Postoje dvije struje na Vrhovnom sudu"
"Vrhovni sud odugovlačenjem sprječava potrošače da u većem broju tuže jer nemaju pravnu sigurnost. Onaj koji nema pravnu sigurnost boji se tužiti", naglasio je. Požalio se kako se građani premalo javljaju njegovoj udruzi.
Metelko smatra kako postoje dvije struje na Vrhovnom sudu i da se vode ozbiljne pravne borbe. Uvjeren je kako cijela situacija odgovara bankama.
"Možda suci Vrhovnog suda nemaju onu najgoru namjeru da pomažu bankama. Imaju namjeru da pomažu sudskom sustavu da ima što manje tužbi", tvrdi Aleksić.
"Banke su lopov. Ja to tvrdim, to je dokazano u kolektivnom sudskom postupku", dodao je. Kao pozitivan primjer je naveo slučaj Francuske u kojoj je bilo samo 15.000 problematičnih kredita, ali je državni tužitelj podigao kaznenu prijavu na temelju koje su građani dobili pravo na obeštećenje.
"Ljudi se boje sudova"
Metelko je rekao kako banke ne pristaju na nagodbe, nego osporavaju tužbene zahtjeve. Tvrdi kako je Nova hrvatska banka jedina banka koja isplaćuje u skladu s prvostupanjskom presudom, ali unatoč tome ne nudi nagodbu.
"Ljudi su generalno inertni, nezainteresirani. Boje se sudskih postupaka, odvjetnika i sudova. To pridonosi činjenici da imamo mali broj tužbi na sudovima", dodao je.
"50.000 potrošača s nekonvertiranim kreditima koji još nisu tužili nema što čekati. Neshvatljivo je da nisu tužili do danas. Svatko od njih treba dobiti između 40 i 80% realiziranog kredita", rekao je Aleksić.
"Očitovanje Vlade RH je imalo utjecaj na Sud EU"
"Sud EU je odlučio da nema nadležnost za propitivanje naše konverzije. Sud pretpostavlja da je zakonodavac intervencijom uspostavio ugovornu ravnotežu", tvrdi Metelko. Ističe kako ugovorna ravnoteža nije uspostavljena jer bi se to ispunilo samo u slučaju povrata svih stečenih nepripadnih koristi.
Aleksić vjeruje kako je očitovanje Vlade RH imalo utjecaj na Sud Europske unije. Rekao je kako je Europska komisija u potpunosti stala na stranu potrošača, odnosno da je zahtijevala da se građani obeštete čak i ako u zakonu piše da nemaju pravo ni na kakva potraživanja.
Usporedio je Sloveniju i Hrvatsku. Navodi da Slovenija ima pet pravomoćnih presuda za ništetnost ugovora u švicarcima, u odnosu na tri takve presude u Hrvatskoj. Dodaje kako Slovenija ima i presudu Vrhovnog suda.
"Vlada RH ima utjecaj na suce Vrhovnog suda"
Osvrnuo se i na djelovanje Vrhovnog suda. "Vrhovni sud se počeo ponašati kao sabor. Kao da su politička struktura, a ne sudska. Dio sudaca je pod utjecajem Vlade RH. Vlada RH želi da mi izgubimo pravo na obeštećenje. Uvjeren sam da imaju utjecaj na pojedine suce", naglasio je.
Metelko je dao procjenu kako bi mogli proći klijenti koji tuže banke. Rekao je da oni s nekonvertiranim kreditima imaju praktički stopostotnu uspješnost na sudovima. Tvrdi kako 50.000 građana koji su imali takve kredite nije tužilo banke. "Banke su uspjele pobijediti državu i potrošače. Lopovi vladaju ovom zemljom", uključio se Aleksić.
1. travnja će se održati prosvjed na Zrinjevcu
Gosti su najavili i prosvjed koji će se održati 1. travnja ispred zgrade Vrhovnog suda na Zrinjevcu. Aleksić tvrdi kako je cilj prosvjedom dati do znanja Vrhovnom sudu da mora raditi svoj posao, odnosno da mora ujednačivati sudsku praksu.
Kaže da je temeljni zahtjev prosvjeda da Vrhovni sud u roku od 15 dana donese odluku o pravu potrošača koji su konvertirali na puno obeštećenje i o ništetnosti cijelih ugovora. Rekao je kako se nada da će prosvjednici ispuniti Zrinjevac. Pozvao je također sve one koji još uvijek nisu tužili da podignu tužbu.