"PREMDA neki posljednjih, razmjerno hladnih, dana i tjedana dovode u sumnju globalno zatopljenje i klimatske promjene - dokaza za njihovo postojanje je napretek. Uostalom, zašto i sve ove meteorološke ekstreme, pa i ovomjesečnu hladnoću, gdjekad čak i rekordno hladne dane - ne tumačiti kao pokušaj prirode da postigne neko ravnotežno stanje?! A da je u toplijem nego prije - neprijeporno je - još jednom će u ponedjeljak, 19. travnja 2021. potvrditi i Svjetska meteorološka organizacija", piše Zoran Vakula za Meteo kutak HRT-a čiji tekst prenosimo u nastavku.
Očit je porast temperature u Zagrebu i Splitu
"Priložene slike i grafovi su preliminarni, neslužbeni, još nepotvrđeni od strane klimatologa DHMZ-a, koji će posebna službena klimatološka izvješća objaviti nakon detaljnijih analiza svih raspoloživih i verificiranih podataka.
No, i pomoću ovako nesavršenih podataka koji su se koristili u pripremi ovog teksta vidljiv je očiti porast srednje godišnje temperature zraka za meteorološke postaje Zagreb Maksimir i Split Marjan.
Pritom se mogu primijetiti i dosadašnje ekstremne godine - u Zagrebu najhladnije 1956. i 1962., kada se temperatura analizira 'na jednu decimalu', te najtoplija 2019., a u Splitu 1980., odnosno 2018. godina.
Podjednaki grafikoni postoje i za druge meteorološke postaje DHMZ-a, uz male razlike u rekordnim godinama, posebice kada se uspoređuju kopnene i primorske postaje. Naravno, i uz različite početke mjerenja.
160 godina mjerenja na Griču
Na postaji Zagreb Grič, primjerice, ove se godine obilježava čak 160 godina neprekidnih mjerenja, pri čemu je zoran porast temperature tijekom desetljeća, posebice 3 posljednja, uz najočitiji porast od 2011. do 2020. godine. Naravno, uz napomenu kako prvo razdoblje ima 'samo' 9 godina, zbog početka mjerenja 1. prosinca 1861. godine, a posljednje je izračunato na temelju još neslužbenih podataka za prošlu godinu
Razlike u 2 posljednja 30-godišnja razdoblja
Osim takvih prikaza, možda će nekima još zanimljiviji i informativniji biti oni koji uspoređuju porast srednje 30-godišnje temperature zraka po godišnjim dobima i mjesecima, i to ne samo za Zagreb Maksimir i Split Marjan, nego i za Osijek, Gospić, Rijeku i Dubrovnik!?
Najveća zatopljenja ljeti, a najmanja tijekom jeseni i zime
Zatopljenje je vidljivo u svim godišnjim dobima, pri čemu najizraženije diljem Hrvatske ljeti, a najmanje tijekom jeseni, ponegdje zime, kao primjerice u Splitu i Dubrovniku.
Najveća zatopljenja većinom u kolovozu, a najmanja u rujnu
Analiziraju li se porasti 30-godišnje srednje mjesečne temperature zraka po mjesecima - najveći su uglavnom u kolovozu, od spomenutih gradova samo u Osijeku u siječnju, a najmanji porasti zabilježeni su većinom u rujnu - u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Splitu - te u listopadu u Rijeci i prosincu u Dubrovniku.
Brojčano najmanje odstupanje od srednjih 30-godišnjih mjesečnih vrijednosti od spomenutih je mjesta u Osijeku, Splitu i Dubrovniku, a najveće u Zagrebu, koji postaje sve izraženiji 'toplinski otok'."