Visoki predstavnik Schmidt pokazao je da nije ništa bolji od bosanskih političara

Foto: Profimedia

VISOKI predstavnik u BiH Christian Schmidt na tu je funkciju stupio prije nešto više od godinu dana, 1. kolovoza 2021. godine. 

U tih godinu dana nije povukao nikakve dalekosežne poteze te se pokazao prilično neučinkovitim, a frustracije zbog toga su iz njega prokuljale jučer.

"Nikada nikome, ni u Sarajevu ni negdje drugdje, nisam rekao da ću promijeniti izborni zakon", rekao je Schmidt u Goraždu, upitan hoće li nametnuti izmjene izbornog zakona. 

Prazne prijetnje Christiana Schmidta oko izmjena izbornog zakona

Izborni je zakon tema oko koje se bosanskohercegovački političari glože već godinama, ponajviše zbog toga što trenutna verzija tog zakona omogućava izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka. 

Schmidt je krajem srpnja nametnuo tehničke, i zapravo kozmetičke, izmjene izbornog zakona te je ostavio rok od šest tjedana hrvatskim i bošnjačkim strankama za dogovor oko izbornih prijepora i načina funkcioniranja institucija Federacije BiH.

Schmidt zasad očito ne umije, ili nema petlje, a ni međunarodnu podršku za riješiti taj problem, za što ima ovlasti, pa je za sve još jednom okrivio domaće političare.

Napad na bosanskohercegovačke političare

Njemački diplomat na čelu međunarodne uprave vrlo povišenim tonom komentirao je kako političari ne rade svoj posao i samo međusobno prebacuju krivnju.

 

"Gluposti, potpune gluposti. Ljudi, ja ne sjedim ili stojim ovdje, ja brinem o ovoj državi. Ovo je grad u kojem su ljudi izgubili živote i nismo ovdje da bismo igrali političke igre. A u ovoj državi ljudi igraju političke igre! Ne ljudi, nego političari", rekao je i naglasio: "Dosta mi je ovog!"

"Ovo nije način da se ide u Europu. Zašto nisu usvojili nikakvo rješenje? Zaboravite to, sjednite i surađujte", istaknuo je.

Schmidt je naglasio da je Federacija BiH u blokadi četiri godine i da je želi deblokirati.

"Kada kažem za Federaciju BiH, koja nije funkcionalna četiri godine, nema vlade četiri godine, da je želim deblokirati, vjerojatno neki neće biti zadovoljni, uključujući i predsjednika Federacije BiH", rekao je.

Pojasnio je kako je predsjednik FBiH Marinko Čavara poslao pismo u kojem ga je upozorio da ne može raditi izvan okvira Daytonskog mirovnog sporazuma.

Osobno uvrijeđeni Schmidt

Odbacio je kritike da se uz konstitutivne narode ne brine za predstavnike manjina, naglasivši kako ne može osigurati da im se zajamči mjesto u državnome Domu naroda Parlamenta BiH.

"Ne mogu to promijeniti jer nisam u mogućnosti promijeniti Daytonski sporazum. Znači, ovo je za SDA, HDZ, SNSD – oni moraju sjesti i naći način. Neću prihvatiti da se u ovoj zemlji svi samo međusobno okrivljuju", naglasio je.

Poručio je kako će shvatiti osobnom uvredom ako ga netko bude optuživao da ne podržava teritorijalni integritet i da se ne zalaže za narod.

Manje-više je sve što je Schmidt rekao o bosanskohercegovačkim političarima točno. Problem je u tome što se dosta od toga što je rekao može primijeniti i na njega samog, počevši od pravedničkog bijesa što bi se netko usudio pomisliti da Nijemcu koji za golemu plaću stoluje u Sarajevu možda i nije stalo do naroda u BiH.

Jednako bi kao "osobnu uvredu" to shvatili i Milorad Dodik, Bakir Izetbegović ili Dragan Čović. Ako njih pitate, njima je najviše stalo do (svojeg) naroda u BiH.

Schmidtov ispad otkriva njegovu nemoć

Schmidtov bijesni ispad ponajviše otkriva njegovo nesnalaženje u BiH i, još važnije, političku nemoć. Uostalom, on je i nešto poput krnjeg visokog predstavnika, s obzirom na to da njegovo imenovanje nije proceduralno odgovarajuće potvrđeno u UN-u zbog blokade u režiji Rusije, kojoj se onda pridružila i Kina. Dodik ga kao visokog predstavnika ne prihvaća, a u ovom slučaju ima i argumente za takav stav.

Što se tiče optužbi o "političkim igrama", na njih nije imun ni sam Schmidt. Cijela trakavica oko izbornog zakona i njegovih nametanja promjena tog zakona je ništa doli Schmidtova politička igra, zasad spektakularno neuspješna. 

Tragikomično je i njegovo upozorenje da "ovo nije način da se ide u Europu". Prvo, otkriva Schmidtov kolonijalni stav prema BiH, koja je u Europi. Europska unija očito nije cijela Europa, a isključivati zemlje iz Europe jer nisu članice EU doista je uvredljiva arogancija. Drugo, da je Schmidt iole upoznat sa stanjem političke scene u BiH, znao bi da nikome u vladajućoj eliti nije cilj "ići u Europu", već BiH držati što dalje od Europske unije. Ako je pak svjestan toga, a i dalje ne koristi svoje ovlasti da bi BiH "odveo u Europu", koja je onda korist od Schmidta?

Smiješni apel na suradnju

Smiješan je i Schmidtov apel bosanskohercegovačkim političarima da surađuju i međusobno se dogovore. Schmidt to ponavlja jer sam nije u stanju to postići, a i to je, između ostalog, zadatak visokog predstavnika. Za razliku od nekih prijašnjih visokih predstavnika, koji su imali i jedinstvenu podršku međunarodne zajednice, kao i osobni autoritet, Schmidt predstavlja kakav-takav napredak, uključujući u odnosu na svojeg notornog prethodnika Valentina Inzka, ali je zapravo posve pogubljen i nije u stanju suočiti se realnošću u BiH.

Umjesto da bude dio rješenja, Schmidt je - kao i političari koje proziva - dio problema.

Od početka Schmidtova mandata baš i nije jasno zašto je on izabran za visokog predstavnika. 

Rođen je 1957. godine i primjer je uspješnog karijernog njemačkog političara. Član je konzervativne bavarske stranke CSU, koja je u sestrinskom odnosu s njemačkim CDU-om. Završio je pravo, a njegov politički uspon kreće 1990. kad ulazi u njemački parlament Bundestag. 

Tipična uspješna njemačka politička karijera

Kao zastupnik CSU-a je od 1990-ih bio uključen u kreiranje njemačke vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Aktivno se kao zastupnik bavio i ratom u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, njegovim posljedicama i poslijeratnom obnovom. Bio je ministar poljoprivrede u jednoj od vlada Angele Merkel.

Prema pisanju Radija Slobodna Europa, u Njemačkoj je zapamćen kao političar koji se nije ustručavao donositi i odluke koje su se često doživljavale kontroverznim.

Schmidt je kao ministar prije šest godina, usprkos modernim trendovima, vodio kampanju uvođenja što više mesa na školske jelovnike, posebno svinjetine, koju su neke škole izbacile iz menze zbog djece muslimana.

Što se tiče njegovih veza s BiH, Schmidt je u studenom 2019. boravio u toj državi kao zastupnik na čelu delegacije koja je trebala vidjeti kako joj Njemačka može pomoći oko migrantske krize. U ljeto 2016. godine boravio je u BiH kao njemački ministar poljoprivrede kako bi pomogao oko ispunjavanja uvjeta za predaju zahtjeva te zemlje za članstvo u Europskoj uniji. Očito ni tada nije bio od velike pomoći.

Schmidt je dio problema, a ne dio rješenja

BiH se nalazi u velikim problemima. Te probleme namjerno proizvode vladajuće političke elite, neovisno o nacionalnom predznaku. Može se reći da politika u BiH funkcionira po naopakom principu: svi političari tvrde da se zalažu za narod, a u biti stalno rade protiv tog naroda, koji je u međuvremenu opljačkan, ponižen i primitiviziran.

Visoki predstavnik, sa svojim ovlastima, doista bi mogao intervenirati i riješiti neke od postojećih prijepora. Christian Schmidt očito nije taj. Još gore, on se u godinu dana mandata pokazao kao tipičan bosanskohercegovački političar.

Pročitajte više

 

Pročitajte više