POSLJEDICE odluke ulaska Finske i Švedske u NATO komentirao je za Studio 4 Marinko Ogorec, vojno-politički analitičar Veleučilišta Velika Gorica. Ogorec se osvrnuo i na stanje s ratom u Ukrajini. Nakon 83 dana rata bitka za Mariupolj je gotova.
Ruske snage sada kontroliraju taj lučki grad te je u tijeku evakuacija posljednjih vojnika i ranjenika iz čeličane Azovstal.
"Otpor je prestao. Preostali branitelji Azovstala položili su oružje i sada su u rukama protivnika. Nadajmo se da će Rusima više vrijediti živi nego da se na njima osvećuju. Vjerojatno je da će ići u jednu razmjenu zarobljenika, mislim da bi to bilo najbolje rješenje za obje strane", komentirao je Ogorec za Studio 4.
"Rusija si ne može dopustiti sukob s Finskom"
Aktualno je pitanje ulaska Švedske i Finske u NATO savez, a prema onome što govori Vladimir Putin, to neće proći bez posljedica.
"Putin i njegovo čelništvo duboko su svjesni da su gurnuli Švedsku i Finsku u ruke NATO-a. Oni su ih natjerali da pristupe tom Savezu. Strah je očito opravdan. Proširenje će ići razmjerno brzo. Rusi mogu prijetiti, ali tehnički nisam siguran da imaju dovoljan kapacitet i mogućnost da zaustave taj proces. Priča je uzela poprilično maha. Rusija si ne može dopustiti eskalaciju sukoba s Finskom, to jest ne može sudjelovati u sukobima na dvije strane", objašnjava Ogorec.
Vojni analitičar kaže da Rusi mogu postaviti raketne sustave i pojačati režim na granicama. Naveo je da postoje određene mogućnosti, ali misli da eskalacija sukoba nije vjerojatna.
"Rusima su živa sjećanja na 1939. godinu i Zimski rat, gdje su se Finci pokazali kao iznimno tvrd orah", komentirao je Ogorec.
Finska kao prijetnja Rusiji
Finska je nakon Drugog svjetskog rata, poštivajući želju moćnog susjeda SSSR-a, ostala neutralna. Ogorec kaže da je Finska maksimalno jačala svoje oružane snage.
Dodaje da Finska ima dobro organiziranu, snažnu, naoružanu i uvježbanu vojsku. A sada je postala dio NATO-a.
"Rusi je sada doživljavaju kao prijetnju", rekao je i dodao da je slična situacija sa Švedskom.
"Strah od velikog istočnog susjeda, nakon ovoga što su Rusi napravili u Ukrajini. Švedska ima dobro razvijen oružani sustav, razvijali su svoje naoružanje, imaju suvremenu vojnu industriju. Mislili su da će biti dovoljno da su samostalni i neutralni, ali, eto, sada to nije tako. NATO više dobiva ulaskom ove dvije zemlje nego one od NATO-a", govori Ogorec.
Predsjednik Turske Tayyip Erdogan nezadovoljan je ulaskom Finske i Švedske u NATO pa želi da Turska kao članica saveza stavi veto na ulazak dvije skandinavske zemlje u savez.
"Mislim da je to taktika da dobije nešto što želi od ranije. Da dobije sustave i tehnologije", komentirao je analitičar.
"Putinova očekivanja su se izjalovila"
Upitan kakva su predviđanja oko situacije u Ukrajini u idućim tjednima, Ogorec odgovara da se rat nastavlja jednakim tempom i žestinom, ali s modificiranim ciljevima.
"Mariupolj je pao, a te će snage, koje su tamo bile angažirane, sada biti prebačene na ratište Donbasa. Pojačat će ruske napore, vidjet ćemo što će biti. Putinova očekivanja su se izjalovila. No, ne zna se koji su ciljevi Vladimira Putina, hoće li pokušati preko Odese spojiti se s Transnistrijom. Ruske snage su poprilično iscrpljene, moguće da će se obje strane ukopati i da će početi diplomatski pregovori", kaže Ogorec.
Još se ne zna hoće li se Bjelorusija uključiti u sukob, a analitičar kaže da bi to dodatno zakomplicirano cijelu situaciju na prostoru Ukrajine. "To ni u kojem slučaju ne bi bila dobra stvar", komentirao je.
"Geopolitička karta svijeta se mijenja, tu je potpuno nova arhitektura međunarodnih odnosa", rekao je Ogorec u Studiju 4.