Vrhovni sud: Nisu prihvatljive periodične sigurnosne provjere za suce

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

OPĆA sjednica Vrhovnog suda raspravljala je o nacrtu konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

Priopćenje Vrhovnog suda prenosimo u cijelosti:

“Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske mr. sc. Radovan Dobronić dana 29. studenog 2021. dostavio je Ministarstvu pravosuđa i uprave jednoglasno očitovanje Opće sjednice VSRH na nacrt konačnog teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

"Neprihvatljiva je dopuna Zakona"

Prema stavu Opće sjednice VSRH neprihvatljiva je dopuna Zakona o sudovima koja propisuje redovite periodične sigurnosne provjere za sve suce.

Kao prvo odredba je diskriminatorna u odnosu na suce kao dužnosnike sudbene vlasti jer u sklopu ravnopravnosti tri državne vlasti, takve periodične provjere se ne predviđaju niti se propisuju za nositelje izvršne i zakonodavne vlasti.

Na način kako je to predložilo Ministarstvo, suci u Republici Hrvatskoj bili bi jedini u nekoj zemlji članici EU koji bi bili podvrgnuti takvim provjerama. Naime prema Savjetodavnom vijeću europskih sudaca, tijelu Vijeća Europe, utjecaj sigurnosnih službi, koje su dio izvršne vlasti, na ocjenu obnašanja sudačke dužnosti i njihovu karijeru, u suprotnosti je s načelom podjele vlasti, i neovisnosti sudbene vlasti.

"Postoje drugi zakonom propisani postupci putem kojih se mogu provjeravati suci"

Pri tome naglašavamo kako postoje drugi zakonom propisani postupci (porezni, stegovni, kazneni, prekršajni i dr.) putem kojih je moguće provjeriti imovinu sudaca odnosno utvrditi jesu li pojedini suci počinili djela koja bi ukazivala na njihovu nepodobnost ili “sigurnosnu ugrozu”.

Također, Opća sjednica iskazala je jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopune Zakona o sudovima kojom bi vještake imenovao ministar pravosuđa, a samo uz neobvezujuće izjašnjavanje predsjednika sudova. Naime ta činjenica, ne samo što predstavlja miješanje izvršne vlasti u sudbenu, već i obzirom da je država česti sudionik sudskih postupaka, dovela bi do dojma pristranosti u parničnim i kaznenim postupcima, te bi ugrozila pravo stranaka na nepristrani sud koji će odlučiti o njihovim pravima i obvezama.

Osim toga sjednica je izrazila jednoglasno neslaganje s prijedlogom dopuna Zakona o područjima i sjedištima sudova u dijelu koji se odnosi na ukidanje specijalizacije drugostupanjskih sudova. Naime, nelogično je da se potiče daljnja specijalizacija prvostupanjskih sudova, dok se ukida specijalizacija drugostupanjskih.

Na sjednici je stavljen prijedlog za nadopunu Zakona u dijelu kojim se uređuje izbor predsjednika Vrhovnog suda.”

Pročitajte više