BORIS VUJČIĆ, guverner HNB-a, bio je gost HRT-ove emisije 1 na 1 koju vodi Romano Bolković. Odmah na početku emisije Bolković je pitao guvernera HNB-a o Aferi HNB koju su otkrile Index Istrage. Pitao ga je na početku da ukratko pojasni što znači trgovanje na temelju povlaštenih informacija.
>> Izvješće Hanfe o Aferi HNB: Zaposlenici HNB-a su trgovali dionicama, našli smo ih još
"To je jako dobro pitanje. Zadnjih dana puno je ljudi pričalo o tome, a da jako malo zna što to u biti znači. Trgovanje na temelju povlaštenih informacija znači da je netko u posjedu informacije koja nije javno dostupna. Na temelju te informacije kupuje ili prodaje vrijednosne papire sa svrhom da profitira.
Primjerice, netko zna informacije prije nego što će tržište reagirati, prije nego što će neka dionica porasti. Kupi je prije nego što poraste pa je onda proda. Ili, pak, zna neku informaciju na temelju koje zna da će neka dionica pasti pa onda proda tu dionicu ili, kao što mi kažemo, uzme kratku poziciju u toj dionici, može se zadužiti u njoj itd", rekao je Vujčić.
Bolković je Vujčića potom zamolio da "plastičnije" pojasni što to znači.
"Ajmo ovako, plastično. Riječka banka, kad se dogodila ona početkom 2000. velika pronevjera, nije bila pronevjera, nego je bilo kršenje propisa u trgovini s devizama koje je učinilo da Riječka banka postane de facto nesolventna. Država ju je morala preuzeti pa ju je poslije prodala Erste banci.
Je li u HNB-u bilo trgovanja na temelju povlaštenih informacija? Vujčić: To mi ne možemo znati
Ako je netko imao informaciju, prije nego što je ona postala javna, o gubitku banke, i prodao svoje dionice Riječke banke. To je trgovina na temelju povlaštenih informacija. To je kazneno djelo, zbog toga se ide u zatvor. Pričati ovako paušalno da netko u HNB-u trguje povlaštenim informacijama je ovako...", rekao je Vujčić pa ga je Bolković prekinuo i pitao je li netko u HNB-u trgovao na osnovu povlaštenih informacija.
"To mi ne možemo znati. Ja sigurno nisam, to je jasno. Ja sam svoje dionice jednom kupio i jednom prodao prije donošenja zakona kojim smo to sami sebi zapriječili da ne bi došlo do sukoba interesa. Je li u 20 godina neki zaposlenik napravio takvu trgovinu na temelju nekih informacija koje je imao, mi to ne možemo znati. To može saznati samo HANFA."
Je li Vujčić kao šef HNB-a trebao znati za ovakva trgovanja? Vujčić: To je nemoguće
Je li Vujčić to po zapovjednoj odgovornosti trebao znati, pitao je Bolković.
"Ne, to je nemoguće znati jer ti podaci nisu dostupni meni, kao ni nikome u HNB-u. To su podaci koji su u SKDD-u (Središnje klirinško depozitarno društvo). Jedino tko do njih može doći je agencija koja je nadležna za nadzor nad SKDD-om, a to je HANFA. Mi nikako nismo mogli znati takvo nešto. Niti je itko ikada predočio ikakve podatke dosad da je bilo trgovanja."
Je li moguće da je narušena etika poslovanja, upitan je guverner.
"To ne možemo znati u ovom trenutku. Sve što sada znamo pokazuju da je sve bilo zakonito. Imamo etički kodeks, ali ne možemo znati je li netko u zadnjih 20 godina, od dvije tisuće i nešto zaposlenika HNB-a, nešto napravio što je kršilo zakon ili kodeks. To ćemo znati i saznat ćemo nakon što završi HANFA-in nadzor", rekao je pa dodao: "Smetaju me ozbiljne optužbe za kaznena djela koje se izriču bez ikakvih saznanja, indicija, ovako paušalno udarimo i pustimo stvari u eter."
Tko sve u HNB-u ima pristup povlaštenim informacijama?
Imaju li HNB-ovi zaposlenici načelno pristup ovakvim informacijama? Ako imaju, kako je moguće da im je zakonski dopušteno trgovati?
"Tu ima nekoliko razina. Prvo u rukovodećem kadru HNB-a koji ima najviše informacija je zabranjeno imati dionice banaka i trgovati njima. Među drugim zaposlenicima, ima onih koji imaju pojedine informacije koje bi mogle poslužiti za takvo nešto i oni koji nemaju nikakve. Oni mogu imati dionice, ali ne smiju trgovati njima na temelju takvih informacija. To je zabranjeno zakonom i etičkim kodeksom", zaključio je Vujčić.