ZNANSTVENICI su već ranije ustanovili da se mikroplastika nalazi na najudaljenijim mjestima na kopnu i u oceanu, u našoj hrani, ali i u zraku koji udišemo.
U najnovijem istraživanju stručnjaci su pokušali utvrditi kako se točno u zraku ponašaju čestice mikroplastike i utječu li one na naš klimatski sustav. Naime, druge vrste čestica, poput prašine, ili raspršuju ili apsorbiraju sunčevu svjetlost te posljedično ili hlade ili zagrijavaju našu atmosferu. Sada su znanstvenici ustanovili da mikroplastika čini i jedno i drugo.
U većoj mjeri hladi atmosferu
Stručnjaci su na početku očekivali da će mikroplastika u zraku, poput većine aerosola, raspršiti Sunčevu svjetlost te ju reflektirati natrag u svemir; što bi značilo da hladi klimu na Zemlji, piše The Conversation.
Većina vrsta aerosola u atmosferi raspršuje svjetlost, stoga se može reći da su aerosoli djelomično nadoknadili zagrijavanje koje uzrokuju staklenički plinovi. Iznimka je jedino čađa koja dobro upija Sunčevu svjetlost i ima učinak zagrijavanja.
Studija pokazuje da je mikroplastika u zraku učinkovita u raspršivanju Sunčeve svjetlosti, što implicira učinak hlađenja na klimu. Međutim, ona također može apsorbirati zračenje koje emitira Zemlja, što znači da u vrlo maloj mjeri doprinosi učinku staklenika.
Iako je utjecaj mikroplastike na globalnu klimu trenutno vrlo mali, pri čemu dominira učinak hlađenja, znanstvenici smatraju da će se on u budućnosti povećati do te mjere da bi mikroplastika u zraku mogla imati utjecaj na klimu usporediv s drugim vrstama aerosola.
Utjecaj na klimu u budućnosti
Procjenjuje se da se do danas na odlagalištima ili u okolišu već nakupilo oko 5 milijardi tona plastičnog otpada. Također se predviđa da će se ta brojka udvostručiti u sljedeća tri desetljeća. Bez ozbiljnog napora da se riješi problem onečišćenja mikroplastikom, stručnjaci smatraju da bi ona u budućnosti mogla imati značajniji utjecaj na našu klimu.
Istraživanje naziva Direct radiative effects of airborne microplastics objavljeno je u časopisu Nature.