EUROPSKA komisija u srijedu je predstavila paket Fit for 55, ključan element plana koji predviđa ugljičnu neutralnost do 2050. i koji prijeti izazivanjem političkih sukoba zbog električnih vozila i cijena goriva.

Riječ je o golemom izazovu o kojem će se sljedećih mjeseci voditi žustra politička rasprava s obzirom na različite početne pozicije država članica.

Paket sadrži 13 zakonskih prijedloga koji bi europsko gospodarstvo, ovisno o energiji fosilnih goriva, trebali preobraziti u ugljično neutralno do 2050. godine, smanjiti onečišćenje i promet temeljiti na baterijskom punjenju. 

Da bi se taj cilj ostvario, procjenjuje se da će do 2030. godine trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu.

Zabrana prodaje automobila na fosilna goriva

Prema nacrtu Europske komisije, izvršnog tijela Europske unije, predviđa se zabrana prodaje automobila na fosilna goriva od 2035. godine i to je jedna od udarnih točaka zelenog plana te izvor goleme zabrinutosti Pariza i Berlina. Naziv paketa Fit for 55 dolazi od 55 posto neto smanjenja plinova do 2030. i ambiciozniji je od prethodnog cilja smanjenja emisija na najmanje 40 posto razina iz 90-ih.

Drugi stup paketa je porez na ugljik koji će plaćati neeuropske tvrtke na vanjskim granicama bloka kako bi se osiguralo da onečišćeniji uvoz ne ulazi u EU zahvaljujući dampinškim cijenama. Porez će se zvati Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM). Tvrtke koje uvoze robu u Europsku uniju morat će kupiti dozvole za ugljik, a upravo bi taj dio zakona mogao razljutiti europske trgovinske partnere kao što su Rusija, Kina i Indija.

Krenuli sukobi

Iz svojih izvora agencija AFP doznaje o ozbiljnim sukobima u Europskoj komisiji tijekom finalizacije prijedloga. Posebno su osjetljiva pitanja uvođenja upotrebe održivih goriva, koja su mnogo skuplja, u javni prijevoz, grijanje i rashlađivanje, kao i u građevinarstvo.

Druga velika bitka očekuje se s avioprijevoznicima zbog poreza na gorivo za letove unutar Europske unije te se turistička odredišta poput Španjolske, Portugala i Grčke nadaju razvodniti taj zakonski prijedlog. Istočne članice bloka, ponajprije Poljska, koja se oslanja na ugljen, protivit će se ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova. 

Aktivisti za zaštitu okoliša nisu zadovoljni planovima o širenju prirodnih apsorbera ugljika kao što su šume i zelene površine, strahujući da je to nešto čime bi zamaskirali nedovoljno ambiciozan plan smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Uzlet električnih vozila

Na automobilskom tržištu, koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju.

"Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, što je više nego u cijeloj 2019.", kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.

Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem, koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.

To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14.6 milijuna ljudi u Europskoj uniji i koja još snažno računa na tranzicijsku tehnologiju.

Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije, koja je ispred Europe u baterijama.

Volkswagen već spreman

Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Europi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015., kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora. 

"Golemi je sukob unutar Europske udruge proizvođača automobila ( ACEA). Zbog Dieselgatea Volkswagen je bio prisiljen odabrati električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na golema ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštovala buduće zakone", objašnjava Matthias Schmidt.

"Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente", dodaje.

U lipnju je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Europi između 2033. i 2035. godine. 

"Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prijevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035.", ocjenjuje Diane Strauss iz nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku. 

U klasifikaciji objavljenoj u lipnju nevladina udruga prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni "neambicioznima" jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem, koja onečišćuju.

Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom. 

"Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između 2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva, i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta", ocjenjuje Pascal Canfin, predsjednik Odbora za okoliš u Europskom parlamentu. 

Canfin zagovara osnutak fondova "od nekoliko milijardi eura" koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih za autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio