NA NETFLIX je ovoga tjedna stigla trodijelna dokumentarna serija "Conversations with a Killer: The Charles Manson Tapes" koja je brzo privukla veliku pozornost gledatelja. Trenutačno se nalazi na drugom mjestu ljestvice najgledanijih serija u Hrvatskoj te na petom mjestu u svijetu.

Riječ je o završnoj sezoni antologije "Conversations with a Killer", koja je u prethodnim nastavcima obrađivala slučajeve Teda Bundyja, Davida Berkowitza, poznatog kao Son of Sam, Johna Waynea Gacyja i Jeffreyja Dahmera. Ovoga puta u središtu priče je Charles Manson, vođa kulta čije je ime ostalo povezano s nekim od najpoznatijih zločina u američkoj povijesti.

Redatelj i izvršni producent Joe Berlinger za Netflixov Tudum je objasnio da je Manson odabran za završetak serijala upravo zbog golemog utjecaja koji je njegov slučaj imao na true crime. "Želio sam da se finalna sezona posveti osobi koja je, više od bilo koga drugoga, pokrenula modernu eru američke fascinacije 'true crime' žanrom", rekao je Berlinger.

Nikad objavljeni razgovori iz zatvora

Jedan od glavnih aduta dokumentarca su dosad neobjavljene snimke Mansonovih telefonskih razgovora. Tijekom posljednjih devet godina života iz zatvora je čak 137 puta razgovarao s umirovljenim detektivom, a javnost te snimke dosad nije imala priliku čuti.

Dokumentarac prati Mansonov put do položaja vođe kulta, zločine koje su 1969. počinili pripadnici njegove takozvane obitelji te suđenje koje je privuklo golemu medijsku pozornost.

Priča se ne oslanja samo na Mansonove pozive. Uključeni su i arhivski zvučni zapisi njegovih sljedbenika Charlesa "Texa" Watsona, Susan Atkins i Leslie Van Houten, kao i razgovori s ljudima koji su izravno svjedočili događajima tog razdoblja.

Među sugovornicima su bivše članice Mansonove "obitelji" Dianne Lake, Catherine Share i Stephanie Schram, policajci koji su radili na slučaju, novinari, tužitelji, autori i drugi ljudi povezani s pričom. Pojavljuje se i Phil Kaufman, koji je s Mansonom služio zatvorsku kaznu, kao i Jeff Guinn, autor knjige "Manson: The Life and Times of Charles Manson".

Autori nisu željeli stvoriti još jedan mit o Mansonu

Berlinger tvrdi da namjera dokumentarca nije bila ponovno graditi fascinaciju Mansonom, nego pokazati na koji je način kontrolirao ljude oko sebe.

"Naš cilj nije bio dodatno hraniti mitove o Mansonu, nego istražiti sustave manipulacije i kontrole koje je stvorio. Pritom smo u prvi plan stavili glasove onih koji su to preživjeli i koji se i danas nose s posljedicama", objasnio je redatelj.

Prema njegovim riječima, kombinacija svjedočanstava ljudi koji su bili dio tog svijeta i arhivskog materijala, među kojim su i neobjavljeni Mansonovi zatvorski pozivi, trebala bi ponuditi drukčiji pogled na jedan od najpoznatijih kriminalističkih slučajeva 20. stoljeća.

Manson je krajem šezdesetih oko sebe okupio skupinu uglavnom mladih sljedbenika. Velik dio mladosti proveo je u popravnim domovima i zatvorima zbog sitnog kriminala, a pripadnicima svoje skupine obećavao je ljubav i život oslobođen društvenih pravila. Bivši članovi njegove "obitelji" svjedoče da se pritom koristio psihološkom manipulacijom i kontrolom te ih je navodio na krađe, provale, napade i naposljetku ubojstva.

Ubojstva koja su šokirala javnost

U noći 8. kolovoza 1969. članovi Mansonove skupine provalili su u losanđeleski dom trudne glumice Sharon Tate i njezina supruga, redatelja Romana Polanskog, koji je tada boravio u Londonu. Charles "Tex" Watson, Susan Atkins i Patricia Krenwinkel ubili su Tate te Abigail Folger, Wojciecha Frykowskog, Jaya Sebringa i Stevena Parenta.

Sljedeće noći Mansonovi sljedbenici ubili su Lena i Rosemary LaBianca u njihovu domu. Manson je vjerovao da će ubojstva potaknuti rasni rat koji je nazivao "Helter Skelter", prema pjesmi Beatlesa. Iako osobno nije počinio ubojstva, tužitelji su porotu uvjerili da je upravo on stajao iza njihova planiranja.

Manson, Atkins, Krenwinkel i Van Houten osuđeni su 1971., a Watson je iste godine osuđen na odvojenom suđenju. Svima je izrečena smrtna kazna, koja je godinu poslije preinačena u doživotni zatvor nakon privremenog ukidanja smrtne kazne u Kaliforniji. Van Houten puštena je na uvjetnu slobodu 2023., dok je Atkins umrla u zatvoru 2009. Watson i Krenwinkel i dalje služe zatvorske kazne.

"Mansonovi zločini korjenito su promijenili način na koji mediji izvještavaju o nasilju i kako ga javnost percipira", istaknuo je Berlinger. Manson je umro u zatvoru u studenom 2017. u dobi od 83 godine. Kao uzrok smrti naveden je zastoj srca povezan s rakom debelog crijeva. Iza rešetaka je proveo gotovo pet desetljeća, a zahtjev za uvjetni otpust odbijen mu je 12 puta.

Gledatelji razočarani

Iako se dokumentarna serija trenutačno nalazi pri samom vrhu Netflixove ljestvice gledanosti diljem svijeta, reakcije publike na društvenim mrežama uglavnom su negativne. Serija u trenutku pisanja ima ocjenu 6,6 na IMDb-u. Najčešće se ponavlja zamjerka da serija ne donosi dovoljno novih informacija te da se premalo oslanja na autentične snimke koje su istaknute u naslovu.

"Bio je to grozan pokušaj ponovnog prepričavanja priče koja je već toliko puta ispričana, bez ikakvih novih uvida. Očekivao sam da će priča biti ispričana kroz Mansonove audiosnimke", napisao je jedan korisnik Reddita. Dodao je da su mu najzanimljiviji dio bili novi razgovori s nekim bivšim članicama Mansonove skupine, ali smatra da ni oni nisu opravdali naglasak koji je stavljen na snimke.

Drugi je gledatelj napisao: "Bilo je strašno dosadno i sve smo to već čuli. Mislim da je ova tema službeno iscrpljena." Pojedini gledatelji uspoređivali su novu sezonu s prijašnjim nastavcima antologije i zaključili da im nije dorasla. "Ovo nije jedan od boljih nastavaka serijala "Conversations With a Killer". Stvarnih snimki ima vrlo malo, a rekonstrukcije su pretjerane", napisao je jedan korisnik.

Rekonstrukcije zbunile dio publike

Među većim zamjerkama našao se i način na koji se izmjenjuju arhivske snimke i igrane rekonstrukcije. "Potpuno su me zbunili svi ti glumci pomiješani s pravim snimkama. Stalno se prebacivalo s jednoga na drugo i nisam mogao razaznati što je stvarno, a što nije. Odustao sam nakon 20 minuta", napisao je jedan gledatelj, dodajući da bi radije gledao izvorni arhivski materijal.

Drugi korisnik smatra da novi dokumentarac jednostavno nije bio potreban s obzirom na količinu sadržaja koji je već snimljen o Mansonu, njegovim sljedbenicima i ubojstvima.

"Postoje doslovno stotine dokumentaraca o njemu, njegovim sljedbenicama i ubojstvima. Svaki je detalj već analiziran", napisao je. Posebno mu je zasmetala uporaba glumaca uz fotografije stvarnih osoba te rekonstrukcija koje su napravljene tako da izgledaju kao autentične snimke iz šezdesetih.

Slično je reagirao i gledatelj kojem su se prethodne sezone Netflixove antologije svidjele. "Mislio sam da su prethodni nastavci "Conversations With a Killer" bili dobro napravljeni, ali ovaj baš i nije. Nisam saznao gotovo ništa novo", napisao je.

Iako dio gledatelja smatra da završna sezona poznate dokumentarne antologije nije ponudila dovoljno novog materijala o slučaju koji je tijekom desetljeća već bezbroj puta obrađen, visoka mjesta na Netflixovim ljestvicama pokazuju da interes publike za priču o Charlesu Mansonu i dalje ne jenjava.