U KULTURNO-INFORMATIVNOM centru u Zagrebu u srijedu, 8. travnja, otvara se izložba "Zemlja zabrane" koja kroz dijalog povijesnih i suvremenih umjetničkih radova istražuje mehanizme cenzure, političke pritiske i zabrane u umjetnosti od 1930-ih godina do danas. Izložba će biti postavljena u Galeriji Forum i Galeriji na katu, a ostaje otvorena do 1. svibnja, stoji u najavi Kulturno-informativnog centra.

Povijesni korijeni cenzure

U središtu postava je djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja, čiji su članovi u međuratnom razdoblju bili izloženi zabranama zbog kritičkog prikazivanja siromaštva, nejednakosti i društvene stvarnosti.

Vrhunac represije simbolizira događaj od 7. travnja 1935. godine, kada je Krsto Hegedušić nakon policijske zabrane sedme izložbe Udruženja postavio lokot na vrata Umjetničkog paviljona. Taj simboličan čin polazište je izložbe za promišljanje o suvremenim oblicima pritisaka, autocenzuri i institucionalnoj kontroli nad umjetničkim stvaralaštvom.

Kustosica izložbe Davorka Perić ističe kako radovi povijesnih "zemljaša" ulaze u dijalog sa suvremenim autorima koji se bave srodnim temama poput urušavanja društvenih vrijednosti, siromaštva i discipliniranja javnog prostora. Izložba pokazuje da umjetnost koja razotkriva naličje sustava i danas, kao i prije devedeset godina, nailazi na otpor.

Uz djela iz povijesnih zbirki, predstavljeni su i suvremeni umjetnici koji tematiziraju autocenzuru, strah i društveni konformizam. Poseban naglasak stavljen je na radove koji problematiziraju šutnju kao strategiju preživljavanja, ali i na umjetničke geste koje pozivaju na hrabrost i otpor, uključujući i osvrte na cenzuru u socijalizmu te recentne slučajeve u Benkovcu, Zadru i Velikoj Gorici.

Izlagači i popratni program

Na izložbi sudjeluju brojni umjetnici, filmski autori i glazbenici: Neli Ružić, Gildo Bavčević, Boris Burić, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Božena Končić Badurina, Vlasta Delimar, Marko Paunović, Krsto Hegedušić, Marko Ristić, Ljubomir Micić alias Dr. Rasinov, Novi Kolektivizam, Marijan Detoni, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Branka Hegedušić, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Vanja Radauš, Sara Renar, Antun Mezdjić, Petar Franjić, Edo Kovačević, Obrad Gluščević, Lazar Stojanović, Marko Babac, Vojislav Kokan Rakonjac, Živojin Pavlović, Želimir Žilnik, Bahrudin Bato Čengić, Rajko Grlić, Vlado Kristl i Srđan Karanović. Izložbu prati i bogat program.

Na sam dan otvorenja, 8. travnja u 21 sat, nastupit će Sara Renar s programom "Nježne riječi u Zemlji zabrane". Za 10. travnja u 19 sati najavljena je tribina "Geografija zabrana ili godina lokota", a tijekom mjeseca održat će se i filmski program KINOCENZURA s filmovima iz tradicije "crnog vala" i eksperimentalnog filma, čiji su autori također bili zabranjivani zbog beskompromisnog prikaza stvarnosti.

Prvi sudski zabranjen film u Jugoslaviji

Među tim filmovima bit će prikazan i "Grad" (Marko Babac, Vojislav Kokan Rakonjac, Živojin Pavlović).  To je bio prvi sudski zabranjen film u bivšoj državi. Riječ je o omnibusu od tri epizode o urbanom otuđenju, za koji se u to vrijeme tvrdilo da "nudi izvrnuti prikaz društvene stvarnosti te da zbog toga može štetno djelovati na omladinu i javnost".

Zbog političkih kontroverzi i ideoloških čitanja filma često ga se navodi i kao prvi "službeni" film "crnog vala". Prvi put je javno prikazan tek 1990. godine. U sklopu "Kinocenzure" film će biti prikazan u četvrtak, 9. travnja.

Izložba "Zemlja zabrane" na povijesnim i suvremenim primjerima analizira prijelaz s otvorenih zabrana na suptilnije oblike kontrole. Time se upozorava da najopasniji oblik cenzure nije onaj nametnut izvana, već onaj koji društvo internalizira i prihvaća kao normalan.