15 feminističkih horora koje vrijedi pogledati barem jednom u životu
U ZLATNO doba Hollywooda, u vrijeme Stanleyja Kubricka i Williama Friedkina, horor je bio gotovo isključivo muški žanr. Nakon ere nijemog filma, razvijao se od klasika o čudovištima poput "Dracule" i "Frankensteina" iz 1931. do slasher hitova sedamdesetih koji su definirali žanr kakav danas poznajemo.
Od "Teksaškog masakra motornom pilom" (1974.) do "Noći vještica" (1978.), sedamdesete su obilježile priče o uhođenju i ubojstvima, usputno seksualno nasilje i općenito stereotipni ženski likovi. Arhetip "posljednje djevojke" (final girl) ostavljao je vrlo malo prostora za autentične ženske priče.
Ipak, u desetljećima koja su slijedila, sve je više filmova koji su izokrenuli tradicionalne postavke. Autori su žanru pristupili iz ženske perspektive kako bi istražili teme tjelesne autonomije, bijesa i seksualne slobode. Donosimo izbor istaknutih feminističkih horora koje možete pogledati ove sezone, prema Harper's Bazaar.
1. Jennifer’s Body (2009.)
Kultna uloga Megan Fox, koja tumači opsjednutu srednjoškolku što se hrani muškarcima, poigrava se strukturom klasičnog slashera i idejom žrtvovanja djevice. Film preuzima narativ i nudi feministički zaokret u žanru. Unatoč lošem marketingu i posljedično slabim kritikama, s vremenom je stekao kultni status, a govori se i o mogućem nastavku.
2. Revenge (2017.)
Iako podžanr filmova o osveti nakon silovanja oduvijek izaziva podijeljene reakcije, debitantski film Coralie Fargeat donosi svježu, žensku perspektivu. Redateljica je odlučila ne prikazati napad, nego se usredotočila na priču o osveti. Zbog toga je film pohvaljen jer je ograničio scene koje bi mogle biti traumatične za gledatelje.
3. The Mark of Lilith (1986.)
Pojam "male gaze" skovala je britanska teoretičarka i redateljica Laura Mulvey, a 1986. grupa njezinih studenata snimila je polusatni crni queer feministički horor prožet njezinim idejama. Film prati odnos Zene, crne lezbijke i akademkinje koja istražuje horor, i Lillije, biseksualne vampirice bjelkinje.
4. The First Omen (2024.)
"The First Omen" prednastavak je klasika "The Omen" iz 1976. Radnja prati američku redovnicu u Rimu koja otkriva svoju ulogu u zavjeri čiji je cilj rođenje Antikrista. Film tematizira tjelesnu autonomiju i religiju te donosi svježu žensku perspektivu u franšizu.
5. Alien (1979.)
Kao rani primjer feminističkog horora, "Alien" je u svoje vrijeme bio hvaljen jer je srušio trop "posljednje djevojke". Sigourney Weaver glumi Ellen Ripley, lik koji je prvotno napisan za muškarca. Prikazana je kao inteligentna i snažna žena, što je bila suprotnost tipičnim hororima u kojima žene prežive isključivo zahvaljujući sreći ili nevinosti.
6. A Girl Walks Home Alone at Night (2014.)
U režiji Ane Lily Amirpour, ovaj je naslov najavljivan kao "prvi iranski vampirski vestern". Donio je nove ideje o horor motivima, ali i o suvremenim društvenim temama. Prateći vampiricu koja lovi muškarce u zapuštenom gradu duhova Bad Cityju, film koristi nadnaravne motive kako bi progovorio o stvarnoj sigurnosti žena u gradovima s visokom stopom kriminala.
7. Talk to Me (2022.)
Još jedan film inspiriran stvarnim iskustvima je "Talk to Me". Prati ženu koja tuguje nakon smrti majke i otkriva da može prizivati duhove pomoću balzamirane ruke. Iako je riječ o nadnaravnom filmu, ideje o ljudskoj povezanosti i žalovanju ostaju realistične, dok su teme majčinstva i ženskog prijateljstva okosnica priče.
8. The Slumber Party Massacre (1982.)
Riječ je o slasheru koji su u potpunosti napisale i režirale žene. Feministička autorica Rita Mae Brown prvotno ga je zamislila kao parodiju podžanra. Film ima mračan i duhovit pristup te ismijava mizogine trope. Radnja se vrti oko maturantica koje se na klasičnoj pidžama-zabavi moraju suočiti sa serijskim ubojicom.
9. Beetlejuice Beetlejuice (2024.)
Jenna Ortega jedna je od glavnih zvijezda ovog nastavka. Njezine interpretacije ekscentričnih i snažnih žena prkose stereotipima, a ovdje surađuje s još dvije velike zvijezde, Winonom Ryder i Catherine O’Harom. U središtu ovog jezivog, ali komičnog filma priča je o matrijarhalnoj obitelji i kompliciranoj dinamici između majke i kćeri.
10. MaXXXine (2024.)
Smješten u sredinu osamdesetih film "MaXXXine" poigrava se sa zlatnim dobom slashera i preokreće priču. Istražuje ženski bijes u industrijama kojima dominiraju muškarci, kao i moć seksualnosti. Prati porno glumicu koja se pokušava probiti u mainstream Hollywood, i završno je poglavlje trilogije "X".
11. Obsession (2026.)
Senzacionalni debi Curryja Barkera, film "Obsession", ranije ove godine detaljno je analizirao tjeskobu generacije Z oko izlazaka i veza. Priča prati smušenog mladića Beara koji želi da se njegova najbolja prijateljica Nikki zaljubi u njega, ali joj se boji to reći. Ubrzo otkriva svoje pravo lice kada poželi želju koja nju učini opsjednutom njime pod svaku cijenu.
12. Cat People (1942.)
Revolucionarni crno-bijeli triler Jacquesa Tourneura prati Irene, koja je uvjerena da se pretvara u veliku mačku kada je ljuta ili seksualno uzbuđena. Film je liku Irene dao za to doba rijetko viđenu senzualnost i gradio njezinu seksualnu autonomiju na način koji Hollywood dotad nije vidio. Glavni negativac u filmu zapravo je društveno očekivanje od nje kao žene.
13. Ginger Snaps (2001.)
One noći kada Ginger dobije prvu menstruaciju, napadne je divlja životinja, a ona se idućeg dana počne mijenjati. Njezina sestra Brigette primjećuje da Ginger postaje agresivnija, da joj iz ožiljaka raste dlaka i da joj raste rep. Ova parabola o tinejdžerskom buntu ističe se u feminističkom hororu zbog rijetkog prikaza ženskog odrastanja kroz folklor o vukodlacima.
14. Carrie (1975.)
"Carrie" Briana De Palme i dalje je temeljni feministički film koji se bavi tjelesnom autonomijom i ženskim bijesom. Priča počinje s prvom menstruacijom glavne junakinje, koju njezina majka tretira kao grešno prokletstvo, dok je kolegice iz razreda maltretiraju. Zlostavljanje koje trpi od obitelji i okoline kulminira činom bijesa i osvete prema okrutnom svijetu.
15. Black Christmas (1974.)
Bez filma Boba Clarka ne bi bilo ni "posljednje djevojke". Nekoliko dana prije Božića, članice sestrinstva Pi Kappa Sig postaju meta serijskog ubojice koji ih zove telefonom i ubija jednu po jednu. Jess se odlučno bori kako bi postala prva "posljednja djevojka".
Uz to, njezinoj osobnoj odluci o pobačaju pristupa se s osjetljivošću koja je za sedamdesete bila radikalna. Film kritizira i policijski sustav te prikazuje duboku mizoginiju u postupanju policajaca koji ne shvaćaju ozbiljno strahove djevojaka.