HRVATSKO more već godinama slovi kao jedno od najčišćih u Europi, no najnoviji trendovi pokazuju da ta reputacija više nije neupitna.

To bi mogao biti veliki problem za turizam koji u Hrvatskoj izravno i neizravno sudjeluje s oko 20% BDP-a.

S trećeg na peto mjesto

Naime, Hrvatska je prije dvije godine bila treća u EU po udjelu vode za kupanje izvrsne kakvoće, dok je u posljednjem izvješću Europske agencije za okoliš "pala" na peto mjesto. Novo izvješće očekuje se kroz nekoliko tjedana, a moglo bi pokazati da se nastavlja trend pogoršanja koji se bilježi već šest godina.

Stručnjak za kakvoću mora dr. sc. Slaven Jozić, viši znanstveni suradnik s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kaže da izvješća EEA prikazuju takozvanu konačnu ocjenu kakvoće, temeljenu na podacima u zadnje četiri sezone kupanja.

"Zbog većeg broja podataka, čak 40, takva je ocjena inertnija te sporo reagira na promjene, kako pozitivne tako i negativne. Za razliku od nje, godišnja ocjena pokazuje stanje samo za jednu sezonu, sadržava 10 podataka i vrlo brzo reagira na promjene pa je bolji pokazatelj trenda. Po godišnjoj ocjeni, udio mora za kupanje izvrsne kakvoće smanjuje se neprekidno od 2021. godine, a 2026. je dosegao najnižu vrijednost od 2009. godine", tumači Jozić.

Kako se mjeri onečišćenje?

Iako Hrvatska i dalje ima vrlo visoku kakvoću mora u europskim okvirima, zabrinjava činjenica da ona već godinama polako, ali postojano pada. Kakvoća vode za kupanje procjenjuje se na temelju brojnosti indikatorskih bakterija, E. coli i crijevnih enterokoka, koja upućuje na fekalno onečišćenje i probleme s otpadnim vodama. Takvi podaci ne znače nužno da je Jadran ozbiljno onečišćen, no pokazuju da je pritisak na obalu sve veći.

Onečišćena morska voda može izazvati crijevne infekcije, proljeve, povraćanje, upale uha, kože i mokraćnih putova te druge zdravstvene probleme, posebno kod djece, starijih osoba i ljudi oslabljenog imuniteta.

Koja su mjesta najproblematičnija?

Jozić kaže da su on i njegovi kolege tijekom provođenja projekta EUROBATH, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, u razdoblju od 2021. do 2023. godine pratili 25 plaža na hrvatskoj obali.

"Najproblematičnija su bila područja Kaštela i Rijeke, konkretno područje Kantride, gdje već dugo postoje lokacije pod značajnim pritiskom onečišćenja. Neke je izvore onečišćenja vrlo jednostavno locirati, a to znači da bi ih se moglo i sanirati. Primjerice, područje Kantride je pod utjecajem onečišćenja koje dobrim dijelom dolazi preko podzemnih voda pa mu je vrlo teško odrediti porijeklo", pojašnjava splitski stručnjak.

Problem masovnog turizma

Jedan od glavnih razloga pada kakvoće hrvatskog mora može se povezati s eksplozivnim rastom turizma posljednjih desetljeća. Naime, Hrvatska posljednjih godina tijekom ljeta prima višestruko više ljudi nego što ima stanovnika, a broj turističkih noćenja kontinuirano raste (grafikon dolje).

Istodobno, mnogi obalni gradovi i mjesta i dalje imaju infrastrukturu projektiranu za znatno manji broj korisnika. Kanalizacijski sustavi, pročistači otpadnih voda i sustavi gospodarenja otpadom često teško podnose vršna opterećenja tijekom sezone.

Jozić ističe da je onečišćenje mora gotovo uvijek ljudskog porijekla.

"Ponekad se dogodi da dođe do tehničkih problema s postojećim kanalizacijskim sustavima kao što su puknuća cijevi, aktiviranje havarijskog ispusta, itd., međutim, najčešće se radi o nekontroliranim ispuštanjima, putem ilegalnih ispusta, s brodica ili iz neadekvatnih septičkih jama, čiji sadržaj preko potoka ili podzemnih voda završava u moru", kaže nam Jozić.

Golem nautički turizam

Poseban problem mogao bi predstavljati nautički turizam. Naime, Hrvatska je, unatoč relativno maloj obali u svjetskim razmjerima, jedna od najvećih svjetskih charter destinacija. Prema nekim procjenama, oko 40% ukupnog svjetskog charter prometa otpada upravo na hrvatski dio Jadrana.

Broj marina, vezova i plovila posljednjih je godina snažno rastao, no stručnjaci upozoravaju da razvoj često nije pratio odgovarajući sustav zaštite okoliša i infrastrukture za prihvat otpada i otpadnih voda.

Jozić kaže da pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama jasno propisuje obvezu ugradnje crnog tanka u sve brodice koje imaju WC, ali i priključnih mjesta za njihovo pražnjenje na kopnu.

"Bilježenje onečišćenja mora uz nenaseljene otoke ili nenaseljena područja otoka, kao i u područjima intenzivnog sidrenja brodica, govori u prilog sumnji da se ne pridržavaju svi tog pravilnika, odnosno da ne prazne tankove na propisan način. Moguće je da je problem i u kapacitetu i broju prihvatnih mjesta, to bi trebalo pitati nadležna tijela. Mislim da je samim marinama u interesu da se nađe dobar model za omogućavanje pražnjenja crnih tankova jer na kraju, i nautičari se žele kupati u čistom moru", poručuje.

U zatvorenim uvalama, uz otpadne vode, problem mogu biti i gorivo, kemikalije iz zaštitnih premaza plovila, ali i samo sidrenje koje oštećuje morsko dno. Problem koji se rijetko spominje također je i zvučno onečišćenje, odnosno buka.

Pritisak na livade posidonije

Posebno osjetljiva su područja obrasla posidonijom, morskom cvjetnicom koja ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja Jadrana.

Posidonija funkcionira kao prirodni filter mora, proizvodi velike količine kisika, stabilizira morsko dno te pruža sklonište i hranu brojnim morskim organizmima. Njezina podmorska livada ujedno je i važno rastilište riba. Problem je što se takva staništa vrlo lako uništavaju, a vrlo sporo obnavljaju, ponekad stoljećima.

Dodatni pritisak na posidoniju stvara i sve intenzivnije nasipavanje plaža, te njihova stalna dohrana, koja u potpunosti uništava jadranski autohtoni ekosustav radi širenja i prilagodbe plaža turističkim potrebama, o čemu smo već detaljnije pisali na Indexu (ovdje i ovdje). Širenje i betoniranje obale često uništava prirodna staništa školjkaša, algi i drugih organizama koji sudjeluju u prirodnom pročišćavanju mora.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da se intervencije koje se često provode pod krinkom "uređenja obale", poput nasipavanja plaža, betoniranja i izgradnje dodatnih sadržaja, provode bez dovoljno kvalitetnih procjena dugoročnih posljedica za cjelokupni morski ekosustav. A upravo je bioraznolikošću bogata obala važna za prirodno pročišćavanje mora.

Utjecaj kruzera

Konačno, tu su i kruzeri, koji u vrhuncu sezone u gradove poput Dubrovnika i Splita dovode tisuće ljudi dnevno. Veliki kruzeri proizvode goleme količine otpada i otpadnih voda, usporedive s manjim gradovima. Iako postoje stroga pravila o ispuštanju otpada, stručnjaci upozoravaju da kumulativni učinak tolikog broja brodova i turista na relativno malom prostoru postaje sve vidljiviji.

Utjecaj klimatskih promjena

Znanstvenici naglašavaju da problem onečišćenja nema samo jedan uzrok. Uz turizam, dodatan stres za Jadran predstavljaju klimatske promjene i rast temperature mora. Toplije more pogoduje razmnožavanju i duljem preživljavanju bakterija, zbog čega se povećava rizik od onečišćenja i infekcija.

Više temperature također pogoduju češćoj pojavi cvjetanja algi, koje lokalno može stvoriti manjak kisika. Ekstremne oborine mogu pak dodatno opteretiti kanalizacijske sustave i povećati dotok onečišćenja u more.

Ključno pitanje zato postaje može li sadašnji model razvoja turizma dugoročno ostati održiv. Hrvatski turizam velikim se dijelom temelji upravo na slici čistog i očuvanog mora.

Ako se kvaliteta tog ključnog resursa nastavi pogoršavati, posljedice neće biti samo ekološke, nego i gospodarske. Iako stanje još nije alarmantno, stručnjaci upozoravaju da će ignoriranje negativnog trenda dugoročno imati ozbiljne posljedice.