VELIKO američko istraživanje koje je obuhvatilo gotovo 5000 ljudi povezalo je prehranu temeljenu na biljnim namirnicama sa sporijim biološkim starenjem. To ne znači da takva prehrana usporava vidljive znakove starenja, već da može usporiti promjene na razini DNA.

Sve se temelji na onome što znanstvenici nazivaju epigenetskim satom, metodi koja prati kemijske promjene koje s vremenom utječu na aktivnost gena. To se može usporediti s godovima na stablu. Možemo imati određeni broj godina, no na biološkoj razini, ovisno o brojnim čimbenicima poput prehrane, možemo biti "mlađi" ili "stariji" nego što pokazuje naša kronološka dob.

Istraživači, koji su svoja otkrića objavili u časopisu Aging, analizirali su podatke iz dviju velikih dugoročnih zdravstvenih studija. Utvrdili su da su ljudi koji su jeli više voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i mahunarki, uz manji unos životinjskih proizvoda, pokazivali sporije biološko starenje u odnosu na svoju dob.

Na individualnoj razini razlika nije bila velika, ali je bila mjerljiva i potvrđena u više analiza. Drugim riječima, rezultati su se dosljedno ponavljali.

Važno je istaknuti da sudionici nisu bili isključivo vegani ili vegetarijanci. Radilo se o prosječnim Amerikancima koji su jeli i meso, ali su prehranu temeljili na većem udjelu biljnih namirnica. Istraživači su zaključili da je i umjereno povećanje unosa takve hrane povezano sa sporijim starenjem.

Nije svaka biljna prehrana jednako zdrava

Studija je pokazala da nisu sve biljne prehrane jednake. Prehrana bogata rafiniranim žitaricama, šećerom i visoko prerađenom hranom, iako može biti biljnog podrijetla, nije donijela nikakve koristi. U nekim slučajevima bila je povezana i s bržim starenjem.

Ključno je, čini se, kako definiramo "biljnu prehranu". Nije riječ o bilo kojoj hrani biljnog podrijetla, već o kvalitetnim, što manje prerađenim namirnicama.

Razlog zašto takva prehrana može usporiti biološko starenje relativno je jasan. Obično je bogata vlaknima i antioksidansima te sadrži manje tvari povezanih s upalnim procesima, što se već dugo povezuje s boljim zdravljem i manjim rizikom od bolesti.

Zaključak je jednostavan: ako želite usporiti starenje i na dubljoj, biološkoj razini, korisno je u prehranu uključiti više biljnih namirnica. To je posebno važno jer istraživanja pokazuju da brzina kojom "otkucava" naš biološki sat može biti bolji pokazatelj zdravlja i dugovječnosti od same kronološke dobi.