JESTI voće i povrće bolje je za planet nego jesti meso i sir, a nova znanstvena studija objavljena prošloga tjedna također je pokazala da crveno meso ima vrlo snažan utjecaj na okoliš. Znanstvenici su analizirali oko 57.000 proizvoda koji se prodaju u supermarketima u Britaniji i Irskoj u velikoj studiji koju je objavio znanstveni časopis PNAS.

Istraživači, koji se nadaju da bi njihova studija mogla omogućiti potrošačima održiviju kupnju bez žrtvovanja zdravlja, također su usporedili rezultate s nutritivnim svojstvima te hrane. Riba, sir i meso, pogotovo crveno meso, imaju velik utjecaj na okoliš.

"Zamjena mesa, mliječnih proizvoda i jaja alternativama na biljnoj bazi mogla bi imati velike koristi za okoliš i zdravlje", navodi se u studiji.

Ali mogu pomoći i "manji" prijelazi. Na primjer, goveđe lazanje, s visokim utjecajem na okoliš, mogu se zamijeniti pilećim ili svinjskim lazanjama ili vegetarijanskim.

Koncentrati sokova, gazirana pića i drugi voćni sokovi najmanje utječu na okoliš

Mnoge studije pokazale su već prije da se crveno meso, iako je izvor nekih esencijalnih nutrijenata, može povezati i s nekim bolestima, primjerice srca i krvožilnog sustava te rakom debelog crijeva. Znanstvenici su otkrili da su koncentrati sokova, gazirana pića i drugi voćni sokovi među proizvodima koji najmanje utječu na okoliš jer se uglavnom sastoje od vode, ali njihova nutritivna kvaliteta je mala. Kruh i određene žitarice te pripremljena jela ili slastice imaju relativno nizak ili srednji utjecaj na okoliš.

Istraživači vjeruju da, općenito, što je hrana održivija, to je bolja s prehrambenog gledišta. Studija potvrđuje ono što su druga prijašnja izvješća već ustanovila analizom pojedinačnih sastojaka, poput voća ili crvenog mesa.

Novost u najnovijem izvješću je da se analiza odnosi na proizvode sastavljene od više sastojaka, poput umaka, gotovih jela i slično. Ta je zadaća bila komplicirana zbog činjenice da se količina svakog sastojka smatra poslovnom tajnom pa se ne otkrivaju stvarni detalji: samo oko tri posto od više od 57.000 proizvoda prodanih u osam trgovina hranom imalo je potpuno naveden sastav. Znanstvenici su stoga razvili algoritam temeljen na nekolicini poznatih informacija za procjenu proizvoda koje su istraživali - u Britaniji i Irskoj sastojci su posebno navedeni prema korištenoj količini.

Za procjenu utjecaja na okoliš uzeta su u obzir četiri čimbenika: emisije stakleničkih plinova, korištenje ograničenih vodnih resursa, korištenje zemljišta i eutrofikacija, odnosno obogaćivanje vodenih putova mineralima i hranjivim tvarima, uglavnom iz gnojiva.