PAMĆENJE nije bitno samo za našu sposobnost svakodnevnog funkcioniranja, ključno je za naše odnose i putokaz za događaje u našim životima. Nedavno su znanstvenici otkrili da pamćenje - točnije, vrsta sjećanja koju naš mozak odluči pohraniti - može utjecati na rizik od razvoja određenih stanja, kako piše The Daily Mail.

Smatra se da mozak ljudi s anksioznošću i depresijom ima predrasudu prema pohranjivanju pozitivnih uspomena u odnosu na negativne

"To može biti začarani krug jer ako je vaš fokus na negativnim aspektima, onda to pogoršava vašu depresiju", kaže Robert Logie, profesor kognitivne neuroznanosti na Sveučilištu u Edinburghu i autoritet u području pamćenja.

Nedavna istraživanja King's Collegea u Londonu i Sveučilišta Exeter pokazala su da su ljudi stariji od 50 godina koji su bili anksiozni ili depresivni na vrhuncu pandemije doživjeli pad funkcije pamćenja koji je bio ekvivalentan učincima šestogodišnjeg starenja.

Pamćenje nije prolazna emocija ili ideja: to je fizička funkcija formirana od veza zvanih sinapse između živčanih stanica - neurona - u vašem mozgu. Svaka sinapsa ima neurotransmiter (signalnu molekulu) koji ispaljuje kemijske glasnike do sljedećeg neurona. Ove veze između neurona množe se satima nakon nekog događaja, pohranjujući određeno sjećanje.

Što se manje prisjećate nečega, te sinaptičke veze postaju slabije, a samo sjećanje postaje teže prizvati

Znanstvenici još uvijek razotkrivaju mnoge detalje o tome kako funkcionira pamćenje, a nedavna otkrića sugeriraju da smo možda jako blizu pronalaska jednostavnih načina za poboljšanje našeg pamćenja.

U jednom od najneobičnijih otkrića istraživački timovi sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu i sveučilišta u Kini i Finskoj otkrili su da crijevni mikrobiom - zajednica bakterija i drugih mikroba koji žive u nama - može utjecati na snagu naših sjećanja.

Nalazi objavljeni u časopisu Nature Communications pokazuju da bismo mogli utjecati na učinkovitost našeg pamćenja jednostavnim hranjenjem crijevnih bakterija za koje je utvrđeno da najučinkovitije pospješuju naše pamćenje.

Prehrana bogata mastima može utjecati na mozak

Studije su sugerirale da prehrana bogata mastima i šećerom može utjecati na pamćenje - jedno od objašnjenja je da izaziva upalu u mozgu.

Utjecat će i sjedilački način života

Studija Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu, koja je uključivala 35 zdravih odraslih osoba, pokazala je da oni koji su najviše vremena provodili sjedeći imaju tendenciju stanjivanja medijalnog temporalnog režnja - još jednog područja mozga ključnog za pamćenje - izvijestio je časopis PLoS One 2018. godine.

Depresija povezana s nedostatkom pamćenja

Nedostatak mentalne aktivnosti također može imati prilično neposredan učinak. Profesor Logie kaže da je jedan od problema to što osoba ne percipira događaje kao dovoljno zanimljive za pamćenje.

"Pamćenje se bolje nosi s novitetom nego sa svakodnevnim", kaže. "Recimo da svaki dan idete u isti restoran ili parkirate automobil na istom mjestu, ne biste se sjećali nijedne od ovih stvari do detalja. Ono što se događa je da naš mozak učinkovito zaboravlja mnogo detalja, ali zadržava zajedničke značajke."

To može biti razlog zašto ljudi s depresijom mogu imati loše pamćenje, kaže on. "Kada ste depresivni, obično radite manje i imate manje novih iskustava."

Dobra vijest je da starenje ne znači da ćete postati zaboravni

"Dob utječe na različite ljude na različite načine", kaže profesor Logie. Iako je djelomičan pad pamćenja povezan s dobi neizbježan, kaže on, "postoji mnogo bistrih 96-godišnjaka, ali neki doživljavaju probleme s pamćenjem mnogo ranije. Može biti da zdravstveni problemi povezani s dobi, kao što su bolesti srca, igraju ulogu jer to smanjuje dotok kisika u mozak, ali ako je osoba općenito zdrava, utjecaj godina nije nužno negativan."