DAN CRVENIH haljina obilježava se prvog petka u veljači, a ove godine pada 7. veljače, s ciljem podizanja svijesti o moždanom udaru kod žena. Ova javnozdravstvena inicijativa, koja se u Hrvatskoj provodi već sedmu godinu, posebno ističe važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma, prevencije i edukacije o čimbenicima rizika koji mogu dovesti do moždanog udara.

Ove godine Dan crvenih haljina proglašen je Nacionalnim danom borbe protiv moždanog udara u žena, čime je dodatno naglašena potreba za osvješćivanjem javnosti o ovom ozbiljnom zdravstvenom problemu. O tome je za Index govorila neurologinja Marina Roje Bedeković.

"Moždani udar u Hrvatskoj godišnje doživi 12.000 osoba, od kojih 5000 ima smrtni ishod. Nažalost, među njima je više žena - od oko 3000 smrtnih slučajeva, većina su žene, dok su preostali muškarci", rekla nam je dr. Roje Bedeković. Premda su žene do menopauze relativno zaštićene hormonskim statusom, određena razdoblja poput trudnoće i postporođajnog perioda povećavaju rizik.

"Tijekom trećeg tromjesečja i nakon poroda dolazi do povećane sklonosti zgrušavanju krvi, što može dovesti do specifičnih vrsta moždanih udara, poput tromboze venskih sinusa mozga. Na 100.000 trudnoća dolazi otprilike 30 moždanih udara", objašnjava neurologinja.

Osim trudnoće, dodaje dr. Roje Bedeković, dodatni rizični čimbenik može biti primjena oralnih kontraceptiva, osobito u kombinaciji s pušenjem.

"To je ozbiljan rizični faktor jer dovodi do povećane sklonosti zgrušavanju krvi i povišenog krvnog tlaka, što može rezultirati moždanim udarom", upozorava. Nakon menopauze žene su sklonije atrijskoj fibrilaciji – vrsti srčane aritmije koja povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara, ističe neurologinja. Budući da žene u prosjeku žive duže od muškaraca, veća je vjerojatnost da će doživjeti moždani udar.

Prevencija je ključna u smanjenju rizika, a mnogi čimbenici ovise o načinu života

Kada je riječ o simptomima, oni su u velikoj mjeri jednaki za oba spola – otežan ili nerazumljiv govor, slabost jedne strane lica ili tijela, poremećaji vida. No, kod žena se simptomi ponekad mogu manifestirati kroz nesvjesticu ili nespecifične glavobolje, što može otežati prepoznavanje.

Dr. Roje Bedeković također ističe da su, kad su u pitanju razlike između žena i muškaraca, važan čimbenik i neke "karakterne razlike".

"Primjerice, muškarci, kada su bolesni, skloniji su alarmirati sve oko sebe i vrlo brzo u pratnji obitelji dolaze u bolnicu po pomoć. Žene su pak sklonije iznaći različita 'opravdanja' za simptome, sklone su ih pripisati različitim drugim uzrocima, primjerice umoru, odgađaju brigu o sebi i odlučuju se za odlazak u bolnicu značajno kasnije nego muškarci", navodi. Kaže da to odgađanje kod moždanog udara zna biti presudno, jer su akutna liječenja moždanog udara ovisna o tome koliko je vremena prošlo od nastanka prvih simptoma.

"Dakle, u bolnicu treba doći što prije", savjetuje.

Dakle, prevencija je ključna u smanjenju rizika od moždanog udara, a mnogi čimbenici ovise o načinu života.

"Postoje razni čimbenici na koje ne možemo utjecati: dob, spol, genetika, nasljedne bolesti i stanja, kao i prethodne bolesti. Međutim postoji još više čimbenika rizika na koje možemo utjecati, ali to ne činimo. Od klasičnih priležećih bolesti (povišeni krvni tlak, šećer, masnoće u krvi, različite srčane bolesti), koje je potrebno na vrijeme otkriti i adekvatno ih liječiti, do poremećaja spavanja, poput apneje koja je češća u muškaraca", ističe dr. Roje Bedeković.

No, srećom, postoji i mnogo čimbenika na koje možemo utjecati.

"Mnogo je čimbenika rizika povezanih sa životnim stilom, primjerice pušenje, zlouporaba alkohola i drugih sredstava ovisnosti, nezdrava prehrana i posljedična pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost. Stres negativno utječe na cijeli organizam, a posebno kronično izlaganje stresu, što ga čini rizičnim čimbenikom za moždani udar kod sve većeg broja bolesnika, posebno u mladih. Važnost primarne prevencije svih čimbenika rizika na koje možemo utjecati iznimno je važna za sprječavanje moždanog udara", kaže neurologinja.

Dakle, ključno je ne zanemarivati simptome ako ih uočimo.

"Važno je ne ignorirati simptome i odmah potražiti pomoć. Vrijeme je ključno – kod ishemijskog moždanog udara terapija je najučinkovitija u prvim satima nakon pojave simptoma, stoga je svaki trenutak bitan", naglašava dr. Roje Bedeković.

Dan crvenih haljina ima važnu ulogu u podizanju svijesti o ovom ozbiljnom zdravstvenom problemu. Tijekom ovog tjedna održavaju se javnozdravstvene akcije i stručni skupovi, a kulminacija obilježavanja bit će modna revija u KBC-u Sestre milosrdnice, na kojoj će žene koje su preživjele moždani udar nositi crvene haljine koje su za njih kreirali hrvatski dizajneri.

"Pozivamo sve da nam se pridruže na događanjima povodom Dana crvenih haljina, ali i u provođenju i primjeni savjeta u svakodnevnom životu s ciljem sprječavanja nastanka moždanog udara u žena, a i u muškaraca", zaključila je dr. Marina Roje Bedeković.