Jedna namirnica za doručak povezuje se s boljim pamćenjem i koncentracijom
ORASI se smatraju jednim od nutritivno najvrjednijih orašastih plodova, a lako ih je uključiti u svakodnevnu prehranu. Mogu se jesti samostalno kao međuobrok, dodati zobenoj kaši, jogurtu ili salati, a posebno se ističu zbog visokog udjela nezasićenih masti, uključujući omega-3 masne kiseline.
Budući da su te masne kiseline važne za normalno funkcioniranje mozga, postavlja se pitanje postoji li dio dana kada je orahe najbolje jesti. Iako je redovita konzumacija važnija od toga hoćete li ih pojesti ujutro ili poslijepodne, neka istraživanja upućuju na to da bi mogli biti posebno korisni za doručak ili prije aktivnosti koje zahtijevaju koncentraciju.
Kada je najbolje jesti orahe?
Istraživanja koja se bave upravo vremenom konzumacije oraha još su ograničena, no postoje zanimljivi rezultati. Jedno istraživanje iz 2025. pokazalo je da su mlade odrasle osobe koje su za doručak pojele 50 grama oraha tijekom dana imale brže reakcije i bolje rezultate na testovima pamćenja u usporedbi s onima koji su pojeli doručak bez oraha.
Orasi sadrže i spojeve koji mogu pomoći u zaštiti moždanih stanica od oksidativnog stresa. Zbog toga bi mogli biti dobar izbor prije učenja, zahtjevnog radnog dana ili važnog sastanka, iako je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdilo ima li upravo vrijeme konzumacije značajniji učinak.
Ipak, puno je važnije orahe jesti redovito nego razmišljati o tome u koje ih doba dana pojesti. Istraživanja povezuju njihovu redovitu konzumaciju s boljim zdravljem mozga i očuvanjem kognitivnih sposobnosti.
Uobičajena porcija iznosi oko 30 grama, odnosno približno 14 polovica oraha. Neka istraživanja kao dnevnu količinu navode između 28 i 42 grama, što odgovara otprilike 12 do 18 polovica.
Zašto su orasi dobri za mozak?
Orasi sadrže niz hranjivih tvari koje mogu imati povoljan učinak na zdravlje mozga. Među njima se posebno ističe alfa-linolenska kiselina (ALA), biljna omega-3 masna kiselina.
Omega-3 masne kiseline povezane su s procesima važnima za normalno funkcioniranje mozga, a mogu pomoći i u smanjenju upalnih procesa i oksidativnog stresa. Upravo se ti procesi povezuju s promjenama koje s godinama mogu utjecati na kognitivne sposobnosti.
Orasi nisu bogati samo zdravim mastima. Sadrže i polifenole, vitamin E, melatonin te druge bioaktivne spojeve koji imaju antioksidativna svojstva.
Dobri su i za srce i probavu
Koristi oraha ne završavaju na zdravlju mozga. Njihova redovita konzumacija povezuje se i s povoljnim djelovanjem na zdravlje srca i krvnih žila. Mogu pridonijeti snižavanju LDL kolesterola i triglicerida, osobito kada zamijene namirnice bogate zasićenim mastima.
Orasi mogu biti korisni i za probavu jer njihove sastavnice pogoduju korisnim bakterijama u crijevima. Zbog sadržaja nezasićenih masti, vlakana i antioksidansa mogu biti dio prehrane usmjerene na smanjenje kroničnih upalnih procesa u organizmu.
Istraživanja također povezuju redovitu konzumaciju orašastih plodova s boljom kontrolom šećera u krvi i manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.
Ako ih prvenstveno jedete zbog zdravlja mozga, jutarnja porcija oraha može biti praktičan izbor. No nema potrebe strogo se držati određenog vremena - važnije je da ih redovito uključujete u uravnoteženu prehranu.