STAV da je doručak najvažniji obrok u danu dugo je bio neupitan, no popularizacija povremenog posta unijela je pomutnju. Mnogi se danas pitaju jedu li prerano, prekasno ili u pogrešno vrijeme. Ipak, liječnici i nutricionisti poručuju da je za zdravlje puno važnije što se jede, a ne kada se jede, piše FOODbible.

Kada je pravo vrijeme za doručak?

Trendovi u prehrani se stalno mijenjaju, a jedan od najpopularnijih je povremeni post. Neki zagovornici te metode čak preporučuju da se s prvim obrokom pričeka nekoliko sati nakon buđenja kako bi se produljio period posta. No, nutricionisti i liječnici ističu da postoji malo dokaza koji bi opravdali tako stroga pravila za zdrave odrasle osobe.

Nutricionistica Penelope Henderson smatra da za takve tvrdnje nema dovoljno znanstvenih potvrda. "Ne postoje dovoljno čvrsti dokazi koji bi potvrdili da bi svi trebali doručkovati u točno određeno vrijeme radi boljeg zdravlja ili dugovječnosti. Neka opservacijska istraživanja ukazuju na prednosti ranijeg unosa hrane, ali to ne dokazuje da je isključivo vrijeme obroka zaslužno za to", objasnila je.

"Većini ljudi savjetujem da se usredotoče na to što jedu i na svoje opće prehrambene navike, umjesto da brinu je li doručak u 6 ili 11 sati", dodaje Henderson. To je dobra vijest za sve koji ujutro teško mogu jesti, rade u smjenama ili jednostavno preferiraju kasniji doručak.

Slično misli i dr. Thuva Amuthan, liječnik opće prakse. On kaže da "ne postoji jedno idealno vrijeme za doručak". Iako napominje da obroci ranije tijekom dana mogu biti nešto bolji za regulaciju šećera u krvi i metabolizam, ističe da "razlika između 6 i 8 ujutro vjerojatno neće imati velikog utjecaja za većinu zdravih ljudi".

Treba li čekati s jelom nakon buđenja?

Savjet da se s doručkom pričeka sat ili dva nakon buđenja postao je popularan na internetu, no liječnici kažu da za to nema znanstvene osnove. "Nema potrebe da navijate štopericu nakon buđenja kako biste smjeli jesti", poručuje Henderson. "Ne postoje kvalitetni dokazi koji pokazuju da odrasli radi boljeg zdravlja ili dugovječnosti moraju čekati sat ili dva prije doručka."

Henderson i Amuthan slažu se da je nakon buđenja pametno popiti vodu, jer je tijelo dehidrirano nakon noći. Međutim, ističu da se hidratacija i doručak ne isključuju. "Možete se hidrirati i doručkovati. Ne mora biti ili jedno ili drugo", kaže Henderson.

Što onda jesti za doručak?

"Ne postoji jedan doručak koji će nam produljiti život", kaže Henderson. Umjesto toga, savjetuje da se usredotočimo na "namirnice i obrasce prehrane za koje znamo da podupiru dugoročno zdravlje". Kao primjer navodi zobenu kašu s bobičastim voćem, jogurtom i orašastim plodovima ili sjemenkama, jer takav obrok sadrži cjelovite žitarice, vlakna, voće, proteine i zdrave masti.

Dr. Amuthan daje sličnu preporuku i naglašava da "ne postoji doručak za dugovječnost". Poruka je, dakle, da je važnije graditi zdrave navike nego tražiti jedan savršen obrok. "Raznolikost u cjelokupnoj prehrani puno je važnija od savršenog doručka", zaključuje Henderson.