MNOGI vjeruju da nema gore stvari nego biti kronično neispavan. Stalno ste umorni, razdražljivi i nedostaje vam energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. No, nove studije pokazuju da je i pretjerivanje sa spavanjem podjednako loše. Štoviše, možda i još gore.

Naime, rezultati studije objavljene u časopisu Journal of American College of Cardiology pokazuju da previše sna ima loš dugoročan utjecaj na zdravlje.

Važno je znati da se količina sna koja je potrebna ljudima mijenja u odnosu na njihovu dob. Konkretno, dok se odraslima preporučuje sedam do osam sati sna dnevno, mladima je potrebno između sedam i devet sati. Sve iznad ili ispod te brojke povećava rizik od srčanog udara.

Kako rezultati pokazuju, kod onih koji spavaju dulje od preporučenih devet sati taj rizik raste za 34 posto, dok kod ljudi koji spavaju manje od šest sati dnevno postoji 20 posto veći rizik od srčanog udara.

Celine Vetter, izvanredna profesorica na Sveučilištu Colorado Boulder i koautorica studije, uz pomoć svojih kolega usporedila je rizik od srčanih bolesti kod odraslih u dobi od 40 do 69 godina koji su spavali između četiri i jedanaest sati tijekom noći. Pokazalo se da se rizik od srčanih bolesti povećao za one koji su spavali između četiri i pet te za one koji su spavali između deset i jedanaest sati na noć. Nasuprot tome, kod onih koji su spavali između šest i devet sati tijekom noći taj rizik nije rastao.

Unatoč ovom istraživanju, ni samim znanstvenicima još uvijek nije jasno zašto previše sna utječe na rizik od srčanog udara, ali Vetter smatra da bi upravo predugo spavanje moglo biti jedan od ranih simptoma nekog zdravstvenog problema.

 "Mislim da bi dulje spavanje moglo biti crvena zastavica ili rani znak nekog medicinskog problema, zato je važno da liječnici postavljaju pitanja o snu kako bi se utvrdili pojedinci koji imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i rane smrti", objasnila je te dodala kako je previše sna često znak lošeg zdravlja te depresije, piše Inverse.

Kako predugo spavanje utječe na naše zdravlje proučavao je i dr. Michael Irwin, profesor psihijatrije i bihevioralne znanosti na medicinskom fakultetu pri UCLA-u te je zaključio da, osim rizika od kardiovaskularnih bolesti, raste rizik i od pretilosti, kao i rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 te rane smrti, a mogli bi se suočiti i s nedostatkom koncentracije te promjenama raspoloženja