IAKO se Alzheimerova bolest najčešće povezuje s gubitkom pamćenja, u ranim fazama često se javljaju i drugi znakovi, poput pojačane tjeskobe i zbunjenosti. Problemi s pamćenjem, koji su i dalje ključan simptom, mogu se očitovati kao zaboravljanje nedavnih razgovora, ponavljanje istih pitanja, teškoće u pronalaženju pravih riječi te zaboravljanje imena mjesta i predmeta.

Kognitivno propadanje može se vidjeti i u lošijem prosuđivanju, neodlučnosti te izbjegavanju novih stvari. Britanski Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) napominje kako su za rane faze bolesti karakteristične i promjene raspoloženja. "Simptomi Alzheimerove bolesti polako napreduju tijekom nekoliko godina", ističu iz NHS-a.

Kako bolest napreduje i zahvaća sve veće dijelove mozga, u srednjim fazama javljaju se i drugi simptomi. Mogu se pojaviti dezorijentiranost, zbog koje osoba ne zna koje je doba dana ili se može izgubiti. Česti su i poremećaji spavanja, vidne i slušne halucinacije te deluzije, odnosno iskrivljena uvjerenja koja ne odgovaraju stvarnosti.

Promjene raspoloženja mogu se produbiti i pokazati kao depresija, frustracija i uznemirenost. "U toj fazi osoba s Alzheimerovom bolešću obično treba svakodnevnu pomoć i podršku", dodaju iz NHS-a.

Liječenje i podrška

Što se simptomi ranije prepoznaju, to se prije može započeti liječenje koje može privremeno ublažiti simptome i pomoći osobi da dulje zadrži svakodnevnu samostalnost. Donepezil, galantamin i rivastigmin mogu se propisati osobama u ranoj do srednjoj fazi Alzheimerove bolesti. Riječ je o lijekovima koji pomažu ublažiti simptome bolesti tako što povećavaju razinu acetilkolina, kemijskog glasnika važnog za komunikaciju između živčanih stanica u mozgu.

U Hrvatskoj se kod umjerene do teške Alzheimerove bolesti koristi i memantin. Iako ti lijekovi ne mogu izliječiti Alzheimerovu bolest ni zaustaviti njezino napredovanje, mogu pomoći u ublažavanju simptoma i svakodnevnom funkcioniranju.

Kako smanjiti rizik od bolesti

Smanjenju rizika od razvoja Alzheimerove bolesti može pridonijeti briga o zdravlju srca i krvnih žila. To uključuje prestanak pušenja, ograničavanje unosa alkohola, uravnoteženu i zdravu prehranu, najmanje 150 minuta tjelovježbe tjedno te držanje krvnog tlaka pod kontrolom.