DOK SE BROJNE zemlje diljem svijeta suočavaju s potencijalnim drugim valom koronavirusa, istraživači se trude pronaći potencijalna nova dugoročna rješenja za borbu protiv bolesti.

No članak objavljen u magazinu BMJ Evidence-Based Medicine tvrdi da se rješenje skriva u vašoj smočnici. Naime, prema tvrdnjama tog članka, prakticiranje prehrane s malo ugljikohidrata moglo bi potencijalno poboljšati metaboličko zdravlje i smanjiti rizik od komplikacija uzrokovanih koronavirusom.

Maryanne Demasi, novinarka zdravstvene znanosti s doktoratom iz reumatologije, tvrdi u spomenutom medicinskom časopisu da osnovni uvjeti poput dijabetesa, srčanih bolesti i pretilosti značajno povećavaju rizik od težih slučajeva covida-19. Ona piše da dijeta s malo ugljikohidrata može pomoći u kontroli šećera u krvi i poboljšati metabolizam, što potencijalno štiti od opasnih komplikacija koronavirusa.

Istina je da postoje dokazi koji upućuju na to da su zdravstvena stanja poput pretilosti i dijabetesa povezana s ozbiljnijom infekcijom koronavirusa, a prethodna istraživanja pokazala su da prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata može pomoći i u mršavljenju i u kontroli šećera u krvi. Međutim, tvrdnja da prehrana s niskom razinom ugljikohidrata štiti od koronavirusa je preveliki potez s obzirom na nedostatak dokaza, smatra dr. Caroline Apovian, ravnateljica Nutrition and Weight Management Centera pri medicinskom centru u Bostonu.

"To je komplicirana tema, ali postoji nekoliko problema jer autorica pravi velike skokove", rekla je Apovian za Insider, objašnjavajući da se, iako članak dobro objašnjava važnosti prehrane, zaključci protežu izvan onoga što se može dokazati.

Prema Apovian, zdrava prehrana može podržati zdrav imunološki sustav, bez obzir na unos ugljikohidrata, ali pokazalo se da niti jedan oblik prehrane u kratkom roku nije učinkovit protiv virusa, tako da nema potrebe da drastično smanjujete unos ugljikohidrate tijekom pandemije, osim ako vam liječnik to ne savjetuje zbog drugih zdravstvenih stanja.

Štoviše, brojni stručnjaci ističu kako je važnije smanjiti konzumaciju prerađene hrane i šećera.

Svjetska zdravstvena organizacija naglasila je da je prehrana ključna za cjelokupno zdravlje, posebno dugoročno, i da igra određenu ulogu u sprečavanju bolesti i komplikacija.

"Iako posebno ne pomaže kod covida-19, zdrava prehrana i općenito promicanje imunološkog zdravlja vrlo su bitni za zaštitu od bilo koje zarazne bolesti. Dobra prehrana dovodi do boljeg imunološkog sustava", Izjavio je na nedavnoj konferenciji za novinare Mike Ryan, izvršni direktor WHO-a.

Kao što Demasi ispravno sugerira, prerađena hrana, visoko rafinirane žitarice i dodani šećer povezani su sa zdravstvenim problemima kao što su hiperinzulin, prekomjerno povećavanje kilograma i metabolički sindrom. No Apovian ističe da smanjeni unos ugljikohidrata nije jedno moguće rješenje tog problema.

Osim toga, pridržavanje dijeta s malo ugljikohidrata ili s malo masnoće, prema istraživanjima, može biti podjednako učinkovito za održavanje zdrave težine i metabolizma.

Apovian je istaknula i da povećanje težine za kilogram ili dva nije problem. Oni koji su u najvećoj opasnosti od komplikacija su oni koji imaju dugotrajne zdravstvene probleme poput pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti i metaboličkog sindroma. Nekoliko tjedana izbacivanja ugljikohidrata neće popraviti takve zdravstvene probleme nego je potrebno barem tri mjeseca do godinu dana da se postignu određeni pozitivni pomaci.

"Niska konzumacija ugljikohidrata neće liječiti ili spriječiti covid-19", zaključila je Apovian.