STOMATOLOZI upozoravaju da kisela pića mogu oštetiti zubnu caklinu, no novo istraživanje pokazuje da nisu sva jednako štetna. Znanstvenici sa Sveučilišta Purdue otkrili su da je nezaslađena gazirana voda vjerojatno bolji izbor od zaslađenih gaziranih sokova. Iako i ona privremeno povećava kiselost u ustima, taj je učinak slabiji i kraće traje nego nakon ispijanja sokova.

"To je ohrabrujući nalaz, ali predstavlja samo dio šire slike", rekla je za Newsweek dr. Rhona Eskander, stomatologinja koja nije sudjelovala u istraživanju.

Gazirana voda ili sok?

Znanstvenici sa Sveučilišta Purdue usporedili su kako različita pića utječu na kiselost u ustima, jedan od čimbenika koji pridonosi trošenju zubne cakline. U istraživanju je sudjelovalo 20 odraslih osoba koje su u različitim prilikama pile zaslađeni gazirani sok, običnu nezaslađenu gaziranu vodu, gaziranu vodu obogaćenu kalcijem i običnu vodu.

Umjesto da analiziraju samo kiselost samih pića, mjerili su pH vrijednost sline nakon konzumacije kako bi pratili što se događa u ustima. "Mnogi ljudi sokove zamjenjuju gaziranom vodom. Naši rezultati upućuju na to da nezaslađena gazirana voda može biti manje rizična alternativa, pod uvjetom da se konzumira umjereno i uz dobru oralnu higijenu", rekla je Wajiha Zulfiqar, doktorandica nutricionizma na Sveučilištu Purdue.

Eskander objašnjava da se zubna caklina ne troši zbog jednog pića, nego zbog učestalog izlaganja kiselinama tijekom mjeseci ili godina. "Iako je obična gazirana voda svakako manje rizičan izbor od soka, bila bih oprezna s tvrdnjom da je potpuno bezopasna", rekla je.

Što je pokazalo istraživanje?

Od svih testiranih pića zaslađeni gazirani sok izazvao je najveći i najdugotrajniji pad pH vrijednosti u ustima. pH sline ostao je znatno niži nego nakon vode i dvije, ali i 20 minuta nakon konzumacije.

Obje vrste gazirane vode također su snizile pH, no učinak je bio kratkotrajan. Kod obične gazirane vode pad je zabilježen nakon dvije minute, a kod one obogaćene kalcijem nakon pet minuta. U oba se slučaja pH gotovo vratio na početnu razinu unutar 20 minuta.

Važno je da je pH cijelo vrijeme ostao iznad vrijednosti 5,5, koja se smatra granicom ispod koje počinje otapanje zubne cakline. "Usporedbom različitih pića u istim uvjetima mogli smo procijeniti učinak gazirane vode u odnosu na visokorizični gazirani sok, koristeći običnu vodu kao referentnu vrijednost", pojasnila je Zulfiqar.

Ipak, Eskander upozorava da način ispijanja također igra važnu ulogu. Ako se gazirana voda pije u malim gutljajima tijekom cijelog dana, zubi su dulje izloženi kiselini, a slina ima manje vremena vratiti prirodnu ravnotežu u ustima.

Bolji izbor, ali ne bez rizika

Autori istraživanja ističu da su pratili samo kratkoročne promjene kiselosti u ustima. Na zdravlje zuba dugoročno utječu i učestalost konzumacije, trajanje izloženosti kiselinama te prisutnost šećera.

Ipak, rezultati upućuju na to da bi zamjena zaslađenih gaziranih sokova nezaslađenom gaziranom vodom mogla smanjiti rizik od trošenja zubne cakline. "Naši rezultati pokazuju da bi takva zamjena mogla smanjiti rizik od erozije cakline", zaključila je Zulfiqar.

Njezin tim planira nastaviti istraživanje kako bi utvrdio dugoročne učinke. Važno je napomenuti da su ovi rezultati zasad preliminarni jer su predstavljeni na konferenciji i još nisu prošli recenzijski postupak za objavu u znanstvenom časopisu.

Eskander smatra da bi buduća istraživanja trebala pratiti stvarno trošenje zubne cakline tijekom mjeseci ili godina, a ne samo kratkotrajne promjene pH vrijednosti sline. Dodaje da bi trebalo uzeti u obzir i svakodnevne navike ispijanja gaziranih pića, stanje zubne cakline, želučani refluks, suhoću usta i rutinu pranja zuba.

Iako rezultate smatra obećavajućima, zaključuje da će tek dugoročna istraživanja dati jasniji odgovor o utjecaju gazirane vode na zdravlje zuba.