Foto: 123rf 

POSTOJE  vjerovanja koja se prenose s koljena na koljeno i kojima nema ni traga o početku, a niti traga o kraju zabluda. A da je riječ o rasprostranjenim zabludama dokazuje znanost koja potiho odgovara zabludama, ali dok je god više onih koji vjeruju od onih koji imaju dokaze - zablude će i dalje biti čvrsto ukorijenjene u naša vjerovanja. No, možda to ponekad neće ni biti važno, ali kada je o ljudskom tijelu riječ čini se da bi ipak trebali biti malo glasniji i jasniji da neke stvari jednostavno nisu točne. 

Kao što je primjerice zabluda da ćemo ako brzinski podignemo hranu s poda spriječiti bakterije da se natalože ili da bismo mjesečarima mogli priuštiti srčani udar ukoliko ih iznenada probudimo. 

Ovo su dakle neke od zabluda u koje čovječanstvu u velikoj mjeri još uvijek slijepo vjeruje, a tako su daleko od istine. 

Bakterije s poda 

Poznat vam je vjerojatno mit da ako vam je pala hrana na pod imate točno pet sekundi da je dignete kako biste spriječili da se na njoj nakupe bakterije. No istina je puno logičnija i nema baš puno veze s periodom koliko je dugo hrana ležala na podu već s time kakva je ta namirnica (ljepljiva, mekana, čvrsta...) te kakav je pod (prljav/ulašten, pločice/parket/tepih). Logično je naravno da će se najviše bakterija u jako kratkom roku nakupiti na ljepljivu namirnicu, posebno ako je pala na tepih, a važno je znati da su glatke, skliske površine puno manje privlačne bakterijama od mekanih kao što je tepih ili prirodnih kao što su drvene površine. 

Urin nije sterilan 

Kada se kaže da je urin sterilan, to se zapravo samo tako kaže - zato što u regularnom urinu čovjeka postoji više od 85 vrsta bakterija. To doduše jesu dobre bakterije, posebno one koje rade kao protuteža upalnim stanjima urinarnog trakta, ali da je zaista medicinski sterilan - nije. 

Mjesečari i šok buđenjem 

Iako je uvriježeno mišljenje da bi se mjesečare ne bi trebalo buditi kako ne bi zapali u šok, zapravo ne postoje medicinski dokaz za to. Često se smatra da bi naglo buđenje osoba koje mjesečare moglo izazvati srčani ili moždani udar, ili neki treći oblik šoka, činjenica je zapravo da se svi mi budimo pomalo zbunjeni i da se samim time ni mjesečarima ne može dogoditi ništa strašno ukoliko ih probudite. Istina je da mogu biti malo zbunjeniji ili dezorjentiraniji od običnih spavača, ali to se može objasniti činjenicom kako su za vrijeme svoje šetnje zapravo duboko u snu, a svi smo mi isto zbunjeni i šokirani kada nas se prene iz tog stanja. I zapravo, kada već pričamo o ovoj temi, liječnici čak savjetuju da se osobu koja mjesečari lagano pokuša probuditi, posebno ako osoba krene negdje gdje bi se mogla lako ozlijediti. 

Dlake brijanjem postaju sve tanje, a ne sve deblje 

Mogli bismo se zakleti da je zabluda o brijanju i čupanju dlačica i njihovom debljem i gušćem izrastanju točna, ali - nije. Kako kažu stručnjaci, jedno je kada se kod mladih muškaraca počinju pojavljivati mekane dlake koje nakon niza brijanja postaju čvršće, no to nema izravne veze baš s brijanjem (ili čupanjem kod žena). Poanta je da svaka dlaka prilikom brijanja/čupanja izrasta kratka i zato se čini oštrijom i debljom, pa nas taj izgled zaista može zavarati. 

Mozak ne radi samo sa 10 posto 

Iako se ne zna s kojim točno postotkom "radne memorije" raspolažemo, mit da korist samo 10 posto našeg mozga je upravo to - mit. Možda je nekom još u davnoj povijesti pasalo da nas se smatra neiskorištenim potencijalom pa se ova zabluda zadržala do danas, no realno, sve snimke skeniranog mozga pokazuju zapravo puno rada na cijelom njegovom području, što znači samo jedno - da naš mozak radi punom parom, uvijek i stalno. 

Najviše topline gubimo preko kože glave 

Kaže se da kosa nije tu uzalud jer nas ona štiti od gubitka topline odnosno, da štiti kožu glave preko koje se toplina najviše gubi. No to nije točno jer bi u tom slučaju dobar dio topline tijela mogli zadržati ako primjerice zimi nosimo kapu, unatoč tome što smo van izašli u kratkim hlačama. Dakle, to je još jedna zabluda koja ne drži vodu, jer količina topline koju gubimo ovisi o tome koliko je naša gola koža, u kojoj mjeri, izložena hladnoći, bez obzira pričamo li o golom vratu, nogama ili glavi. 

Veća stopala - veći penis 

Ovo bi mogli zvučati vjerojatno, ali i to je zapravo zabluda. Činjenica je naime da u našem organizmu postoji gen koji se naziva Hox, a koji igra vrlo važnu ulogu u razvoju i rastu prstiju na nogama i rukama, kao i uza rast klitorisa i penisa, međutim nervni završetci nisu isti, odnosno ne razvijaju se istom brzinom i intenzitetom pa je stoga malo vjerojatno da ćete pogledom na cipele moći ocijeniti i duljinu onoga što čuva u gaćama. isto kao što niti dužina kažiprsta neće reći koliko je tko obdaren ili ne.