Znanost o snovima: Zašto sanjamo i što nam snovi poručuju?
SNOVI fasciniraju čovječanstvo od pamtivijeka. Još su u drevnoj Mezopotamiji vođeni dnevnici snova, a prizori iz podsvijesti nadahnuli su brojne umjetnike, od redatelja Davida Lyncha do pjevačice Debbie Harry. No, što su zapravo snovi, zašto ih imamo i što nam poručuju? Znanost danas nudi neke odgovore na ta vječna pitanja, piše BBC Bitesize.
Što su snovi?
San je niz slika, misli i osjećaja koji se javljaju tijekom spavanja. Ponekad imaju jasnu priču, dok su drugi put potpuno nasumični i nepredvidivi. Ljudi svake noći u prosjeku sanjaju oko dva sata, a sadržaj snova često je povezan s događajima iz prethodnog dana.
Neki su snovi učestaliji od drugih. Vjerojatno ste čuli da ljudi sanjaju kako lete, padaju ili da su se na važnom sastanku pojavili potpuno nepripremljeni i bez odjeće.
Zašto sanjamo?
Snovi se uglavnom odvijaju tijekom REM faze spavanja, razdoblja u kojem je mozak iznimno aktivan, gotovo kao u budnom stanju. Otprilike četvrtinu noći provedemo u REM fazi.
Postoji nekoliko teorija o tome zašto sanjamo. Evolucijski psiholozi smatraju da snovi imaju ulogu u preživljavanju jer nam omogućuju da u sigurnom okruženju simuliramo opasne situacije i svoje reakcije na njih.
Prema drugoj teoriji, sanjanje je ključno za obradu sjećanja. Vjeruje se da mozak tada prenosi važne informacije iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje, dok istovremeno odbacuje nevažne veze kako bi nam omogućio bistrije razmišljanje tijekom dana.
Što snovi znače?
Značenje snova stoljećima zaokuplja ljudsku maštu. Poznati neurolog Sigmund Freud 1900. godine objavio je knjigu "Tumačenje snova", u kojoj je iznio teoriju da su prizori iz snova zapravo prikazi naših podsvjesnih strahova i tjeskoba. Smatrao je da nam razumijevanje snova može pomoći da se u budnom stanju suočimo s tim strahovima i preuzmemo kontrolu nad njima.
Novija teorija, proizašla iz istraživanja američkih znanstvenika 2011. godine, sugerira da su snovi oblik noćne terapije. Prema njoj, snovi nam omogućuju da se izravnije suočimo sa životnim brigama i strahovima, što nam pomaže da se tijekom dana osjećamo manje napeto.
Sanjaju li životinje?
Odgovor je da, neke od njih sanjaju. Iako se dugo smatralo da je sanjanje isključivo ljudska sposobnost, novija istraživanja pokazuju da to možda nije istina. Znanstvenici su otkrili da različite životinje, od hobotnica do paukova, prolaze kroz fazu sna sličnu ljudskoj REM fazi, što upućuje na to da bi i one mogle sanjati.
Što je lucidno sanjanje?
Lucidno sanjanje je stanje u kojem je osoba svjesna da sanja. U takvim snovima ponekad je moguće i preuzeti kontrolu nad radnjom. Povijesni zapisi o ljudima koji su doživjeli lucidne snove sežu još u doba antičke Grčke.
Postoje tehnike koje mogu pomoći u poticanju lucidnih snova. Jedna od njih je MILD tehnika, koja podrazumijeva postavljanje jasne namjere prije spavanja, primjerice:
"Večeras ću postati svjestan da sanjam!". Druga je tehnika provjere stvarnosti, pri kojoj osoba tijekom dana redovito provjerava sitne detalje, poput gledanja na sat ili brojenja prstiju, kako bi istu naviku prenijela u san i lakše uočila nelogičnosti koje odaju da je riječ o snu.
Zašto imamo noćne more?
Iako se većina nas nada ugodnim snovima, gotovo svatko se povremeno suoči s noćnom morom. Javljaju se i kod odraslih i kod djece, najčešće u drugom dijelu noći. Uzroci mogu biti različiti, od stresa, tjeskobe i bolesti do gledanja zastrašujućeg sadržaja ili jednostavno isprekidanog sna.