Znanstvenici otkrili utječe li konzumacija mliječnih proizvoda na duljinu života

Znanstvenici otkrili utječe li konzumacija mliječnih proizvoda na duljinu života
Foto: 123RF

LJUDI koji konzumiraju mnogo mlijeka, sira i jogurta ne moraju nužno živjeti dulje od onih koji to ne čine, pokazuje nedavno istraživanje.

Znanstvenici su proučili podatke o konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda kod više od 168.000 žena i više od 49.000 muškaraca u SAD-u zaposlenih u zdravstvu koji nisu do tada bolovali od srčanih bolesti ili karcinoma. Tijekom tri desetljeća, koliko su praćeni, preminulo je ukupno 51.438 osoba.

U usporedbi s ljudima koji su unosili najmanje mliječnih proizvoda, prosječno 0,8 porcije dnevno, oni koji su konzumirali najviše mliječnih proizvoda, prosječno 4,2 porcije dnevno, imali su 7 posto veće izglede umrijeti tijekom promatranog razdoblja.

Porcija se odnosi na 1,3 dcl mlijeka ili jogurta ili 40 do 55 grama sira ovisno o tome je li svjež ili prerađen.

Oni koji su po konzumaciji mliječnih proizvoda bili negdje na sredini s oko tri porcije dnevno, imali su podjednake izglede doživjeti kraj studije kao i skupina koja je konzumirala najmanje količine mliječnih proizvoda.

“Ukupni unos mliječnih proizvoda nije bio povezan s manjim rizikom od ukupnog mortaliteta”, napisao je tim predvođen autorom Mingom Dingom s harvardske škole javnog zdravlja u Bostonu u časopisu BMJ.

Neka su ranija istraživanja povezivala konzumiranje mliječnih proizvoda s nešto nižim rizikom od niza zdravstvenih problema među kojima su i povišeni krvni tlak, dijabetes, srčane bolesti i neke vrste karcinoma, navode autori istraživanja. No, i povećana konzumacija mliječnih proizvoda bila je povezana s povećanim rizikom od nekih vrsta karcinoma.

Mliječni se proizvodi dosta konzumiraju širom svijeta i važan su izvor bjelančevina, vitamina D i kalcija, navode autori istraživanja. Mliječni proizvodi, također, mogu sadržavati zasićene masti i kolesterol koji mogu negativno utjecati na zdravlje, ističu.

Istraživanje je utvrdilo da je bilo manje vjerojatno da će ispitanici koji su konzumirali najviše mliječnih proizvoda konzumirati alkohol i pušiti te su bili fizički aktivniji od onih koji su unosili najmanje mliječnih proizvoda u prehrani.

U nekim se slučajevima činilo da vrsta mliječnih proizvoda utječe i na mortalitet. Veći unos nemasnog mlijeka, primjerice, bio je povezan s nešto većim rizikom smrti od svih uzroka, kao i većim izgledima smrti od srčanih bolesti ili raka debelog crijeva i rektuma. Punomasno mlijeko bilo je povezano s većim rizikom smrti od svih uzroka, kao i kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Nije utvrđeno ni da sir i jogurt utječu na dugovječnost.

No, ljudi koji su jednu porciju mliječnih proizvoda dnevno zamijenili orašastim plodovima i mahunarkama, imali su 14 posto manje izglede umrijeti tijekom istraživanja. Nadalje, zamjena jedne porcije mliječnih proizvoda jednom porcijom cjelovitih žitarica bila je povezana s 11 posto manjim rizikom od smrti tijekom istraživanja.

No, zamjena jedne porcije mliječnih proizvoda jednom porcijom crvenog ili prerađenog mesa bila je povezana s pet posto većim rizikom od smrti tijekom studije.

Iako studija ima ograničenja jer ispitanici ne predstavljaju reprezentativni uzorak čitavog stanovništva, rezultati sugeriraju da umjerena konzumacija mliječnih proizvoda može omogućiti dulji život, ovisno o tome što je još u prehrani ljudi, zaključuje tim.

“Dvije porcije dnevno mliječnih proizvoda povezane su s najmanjim kardiovaskularnim mortalitetom, no veći unos od toga povezan je s nešto višim mortalitetom, posebno od karcinoma”, zaključuju znanstvenici.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara