IAKO se i profesionalni kuhari oslanjaju na mikrovalne pećnice kao brze saveznike u kuhinji, od topljenja čokolade do kuhanja povrća, nisu sve namirnice pogodne za takav način zagrijavanja. Mikrovalne pećnice su šezdesetih godina donijele revoluciju u kućanstva, uštedjele sate rada i stvorile cijelu industriju gotovih jela.

No, unatoč praktičnosti, neke vrste hrane loše podnose njihovu specifičnu, intenzivnu toplinu, što može dovesti do loše teksture ili čak sigurnosnih rizika. Ovo je deset namirnica koje je bolje ne stavljati u mikrovalnu, piše Martha Stewart.

Kako rade mikrovalne pećnice

Da bismo razumjeli zašto neke namirnice loše reagiraju na mikrovalnu, važno je znati kako uređaj funkcionira. Klasične pećnice uglavnom koriste konvekcijsku toplinu, odnosno kruženje vrućeg zraka koji hranu peče od vanjskog dijela prema sredini. Tosteri i roštilji koriste kratke infracrvene valove koji zapeku površinu i tako postižu hrskavost dok unutrašnjost ostaje sočna. Infracrveni valovi ne prodiru duboko, pa se i u tom slučaju hrana peče izvana prema unutra.

Mikrovalne pećnice, za razliku od toga, zagrijavaju hranu iznutra prema van. One emitiraju mikrovalno zračenje, duže valove koji prodiru duboko u namirnicu i izazivaju brze vibracije molekula vode, šećera i masti. Toplina se tako stvara iznutra, ali ne i ravnomjerno. Ovisno o sastavu hrane, neki se dijelovi zagriju vrlo brzo, dok drugi ostaju hladniji, što rezultira neujednačenom temperaturom i takozvanim "vrućim točkama".

Pizza

Iako se mnogi studenti s time ne bi složili, mikrovalna pećnica pretvara pizzu u mlitave komade s gumenastom korom. Para iz umaka i nadjeva natapa tijesto, koje zbog toga omekša umjesto da postane hrskavo. U takvom vlažnom okruženju kora nema priliku postati hrskava, pa na kraju bude žilava i gnjecava.

Pizzu je najbolje zagrijati u pećnici ili, još bolje, u fritezi na vrući zrak na 190 °C.

Pržena hrana

Pohana piletina, pomfrit i pržena tijesta u mikrovalnoj postaju mlohavi. Vlaga koja ostaje zarobljena ispod nekad hrskave površine uništava teksturu. Ulje se pritom neravnomjerno raspoređuje, pa hrana ispada masna, gnjecava i razočaravajućeg okusa.

Ostatke pržene hrane zagrijte u pećnici na 150 °C, idealno na rešetki.

Jaja

Tvrdo kuhana jaja mogu eksplodirati u mikrovalnoj pećnici. Zagrijana vlaga unutar jajeta pretvara se u paru i stvara pritisak. Budući da para nema kamo izaći, postoji ozbiljan rizik od opasne eksplozije koja će stvoriti velik nered. S druge strane, ako podgrijavate kajganu ili omlet, dobit ćete gumenu teksturu.

Tvrdo kuhana jaja zagrijte tako da ih uronite u vruću vodu. Kajganu lagano podgrijte u pećnici, prekrivenu aluminijskom folijom da ostane sočna.

Tjestenina

Ostaci tjestenine loše podnose mikrovalnu. Nakon stajanja u hladnjaku, tjestenina upije vlagu iz umaka, pa jelo postane suho i prije podgrijavanja. Mikrovalna zatim izvlači i preostalu vlagu iz rezanaca, zbog čega oni postaju tvrdi i žilavi. Neujednačeno zagrijavanje dovodi do toga da neki dijelovi postanu kašasti, a drugi ostanu tvrdi.

Mikrovalna je posebno loš izbor za tjesteninu u umacima na bazi vrhnja, poput umaka Alfredo ili makarona sa sirom. Masti se odvajaju od tekućine, što stvara masne naslage i grudastu teksturu.

Tjesteninu radije lagano zagrijte na štednjaku uz dodatak malo vode ili mlijeka za kremaste umake i često miješajte. Čistu tjesteninu bez umaka možete nakratko uroniti u kipuću vodu.

Složenci

Velike posude sa složencima nepraktične su za mikrovalnu, a čak se i manje porcije rijetko zagriju ravnomjerno.

Jelo poprskajte s malo vode, prekrijte aluminijskom folijom i zagrijte u pećnici na 175 °C. Para zarobljena ispod folije održat će vlažnost i spriječiti da gornji dio previše potamni. Kad se jelo zagrije, skinite foliju kako bi vrh ponovno postao hrskav. Uvijek provjerite je li sredina dosegnula 74 °C, jer se taj dio najsporije grije.

Odrezak

Mikrovalna pećnica uništava dobar odrezak na svaki način. Zapečena vanjština postaje gnjecava, a masnoća se na površini neravnomjerno zagrije pa bude masna i mlitava. Nekad sočna unutrašnjost u trenutku postane prepečena i izgubi sve sokove. Deblji komadi mesa skloni su neujednačenom zagrijavanju, pa rubovi budu prepečeni dok je sredina još hladna.

Odrezak zamotajte u aluminijsku foliju i zagrijte ga u pećnici na 175 °C. Na kraju ga kratko zapecite na tavi na jakoj vatri da mu osvježite koricu. Druga je mogućnost narezati odrezak na tanke ploške i kratko ga zagrijati na tavi s malo ulja.

Tortilje

Pšenične tortilje u mikrovalnoj postaju gumenaste, dok se kukuruzne mrve. Mikrovalovi razgrađuju sastojke poput biljne masti i konzervansa u kupovnim tortiljama, što im daje kiselkast i neugodan okus.

Uklonite svježe dodatke poput zelene salate i kiselog vrhnja, a zatim ostatke tacosa pecite na 190 °C dok se ne zagriju. Nakon toga ponovno dodajte svježe priloge kako biste dobili najbolju teksturu.

Kruh i peciva

Zagrijavanje peciva, lepinja i većine vrsta kruha u mikrovalnoj pokreće proces retrogradacije škroba. Brza i neujednačena toplina stvara male džepove kipuće vlage koji narušavaju strukturu škroba. Škrob zbog toga bubri, ponovno kristalizira i pretvara se u tvrde dijelove, dok drugi dijelovi gube vlagu i postaju žilavi.

Kako biste očuvali teksturu, odaberite sporije zagrijavanje u tosteru ili pećnici. Hrskave štruce kruha možete poprskati vodom i zamotati u foliju prije zagrijavanja da ostanu mekane.

Ljute papričice

Podgrijavanje ljutih papričica u mikrovalnoj može biti opasno. Kapsaicin, spoj koji papričicama daje ljutinu, pri zagrijavanju isparava. Tako se u mikrovalnoj stvara koncentrirani oblak pare sličan suzavcu. Kada otvorite vrata, te pare mogu izazvati iritaciju očiju, grla i pluća.

Sigurnija metoda je zamotati papričice u foliju i zagrijati ih u pećnici na 175 °C ili ih narezati i kratko propirjati na tavi.