GASTRONOMSKA tradicija važan je dio identiteta svake hrvatske regije, a neke priče nadilaze sam recept i govore o načinu života, ljudima i običajima. Jedna takva dolazi iz Bakra, grada bogate pomorske povijesti, i vezana je uz bakarski baškot. Ovo jedinstveno pecivo neraskidivo je povezano sa životom pomoraca, a nastalo je kao odgovor na njihove potrebe, piše Putnikofer.hr.

Ručna izrada za dugotrajnu svježinu

Baškot je nastao iz praktične potrebe kao hrana za mornare na višemjesečnim plovidbama. Zbog posebnog načina pripreme, koji uključuje dvostruko pečenje, mogao je ostati svjež i do šest mjeseci. Pretpostavlja se da su recept u Bakar donijeli ribari iz talijanske luke Chioggia, no s vremenom je pecivo postalo važan dio lokalnog identiteta.

I danas se izrađuje ručno. Tijesto se oblikuje u duguljaste forme koje se potom spajaju u prepoznatljive kolute. Upravo je tvrdi, dvostruko pečeni baškot bio pouzdana namirnica koja se nije kvarila na dugim putovanjima. 

Provjera kvalitete bacanjem o pod

Generacije Bakrana odrasle su uz ovo pecivo, koje je mnogima i danas neizostavan dio doručka uz šalicu bijele kave. U prošlosti se ni bigice, okrugla peciva od istog tijesta, nisu bacale. Kad bi odstajale i otvrdnule, mještani bi ih namakali u mlijeku i od njih pripremali jednostavne kolače.

O tome koliko se pazilo na izradu svjedoči i stari običaj provjere kvalitete. Baškot bi se bacio na pod s visine od dva metra, a kvalitetnijim se smatrao onaj koji bi se pri padu razbio u više komada.

Nagrada u Parizu i status suvenira

Vrijednost bakarskog baškota prepoznata je i na međunarodnoj razini. Na izložbi u Parizu 1919. godine nagrađen je diplomom i zlatnom medaljom za kvalitetu. Plaketa s tim priznanjem i danas se čuva u pekarnici "Bakarski baškot", gdje se prema tajnom receptu svakodnevno ispeče i do tisuću komada ovog peciva. Baškot je danas službeni suvenir grada Bakra.