MNOGE kore voća i povrća koje automatski bacamo zapravo su pune vlakana, antioksidansa i vitamina. Njihova konzumacija može obogatiti prehranu, ali samo ako se plodovi pravilno operu. Dok su kore jabuka, krumpira i krastavaca sigurne i hranjive, druge, poput onih na avokadu ili ananasu, najbolje je izbjegavati.

Naravno, podrazumijeva se da uvijek temeljito isperete plodove pod mlazom vode, čak i ako ih namjeravate oguliti, kako biste uklonili prljavštinu, bakterije i ostatke pesticida, a dvoje doktora, Diane Guevare i Indu Upadhyaye, za portal Martha Stewart otkrilo je koje se kore mogu jesti, a koje treba baciti.

Kore voća i povrća koje možete jesti

Kora jabuka i krušaka sadrži značajne količine vlakana i antioksidansa, posebno kvercetina. Riječ je o protuupalnom polifenolu koji pomaže u smanjenju upala te podržava zdravlje srca i mozga. Dovoljno ih je dobro oprati prije jela.

Kožica koštuničavog voća, poput bresaka, nektarina i šljiva, bez obzira je li glatka ili baršunasta, potpuno je jestiva te sadrži vlakna i antioksidanse. Kao i kod jabuka, plodove je potrebno dobro isprati prije konzumacije.

Kora krumpira ili batata dobar je izvor vlakana i kalija. Potrebno ju je dobro izribati pod mlazom vode. Kada pečete običan ili slatki krumpir, preporučuje se ostaviti koru. Pripazite da krumpir nije pokvaren. "Krumpir koji je jako pozelenio ili proklijao sadrži kemikalije, glikoalkaloide, koje mogu biti posebno koncentrirane u kori, klicama i zelenim dijelovima. Visoke razine tih tvari mogu uzrokovati probavne i neurološke simptome", kaže dr. Indu Upadhyaya.

Kora je jestiva i kod mrkvi, krastavaca, patlidžana i tikvica. Kod većine mrkvi dovoljno je samo ribanje, krastavce je potrebno oprati, a ljetne tikvice imaju tanku i nježnu koru pa ih nije potrebno guliti. Kora patlidžana je jestiva i sadrži većinu njegovih antioksidansa, uključujući nasunin. Ipak, vrlo veliki ili stariji patlidžani mogu imati žilavu koru koju je bolje oguliti.

Kore koje ne biste trebali jesti

"Većina uobičajenih kora voća i povrća nije nužno toksična ili štetna, već su jednostavno gorke, žilave, teške za čišćenje ili probavu", kaže Guevara. Ovdje spadaju kora avokada, banane, ananasa, manga, dinje i lubenice. Kora avokada žilava je, gorka i teško probavljiva. Nije otrovna u malim količinama, ali nema nikakve koristi od njezinog jedenja.

Kora banane vlaknasta je i gorka, a kora ananasa oštra, vlaknasta i praktički neprobavljiva, pa nju svakako treba izbjegavati. Vlaknasta i gorka je i kora manga, a kora dinje i lubenice tvrda je i nije ukusna.

Što je s korama agruma?

Iako su kore naranče, limuna, limete i grejpa tehnički jestive, vjerojatno ih nećete samo tako zagristi. Vanjski, obojeni sloj sadrži koncentrirana ulja i aromu pa se obično riba i koristi kao korica u kolačima i preljevima.

Bijeli sloj ispod kore, poznat kao albedo, izrazito je gorak. Iako sadrži vlakna i korisne biljne spojeve, obično se izbjegava. Jedan od načina konzumacije je priprema arancina, gdje se kora kuha sa šećerom kako bi se smanjila gorčina.

Kako prati plodove kada jedete koru

Operite sve plodove pod čistom tekućom vodom neposredno prije jela ili kuhanja. To vrijedi i za organske proizvode, jer ni oni nisu imuni na ostatke pesticida ili druge nečistoće. Čvrste plodove poput krumpira, mrkve ili krastavaca možete istrljati čistom četkom za povrće kako biste uklonili prljavštinu iz udubljenja.

Izbjegavajte sapune, deterdžente ili komercijalna sredstva za pranje povrća. "Ispiranje pod tekućom vodom pomaže u uklanjanju ostataka pesticida. Za još bolje rezultate, učinkovito je i kratko namakanje u otopini sode bikarbone ili octa", kaže Guevara.

Operite plodove čak i ako ih planirate oguliti. Rezanje neopranog voća ili povrća može nožem prenijeti bakterije s površine kore izravno u meso ploda. "Istraživanja na dinjama pokazala su prijenos organizama poput salmonele i listerije s kore na meso tijekom rezanja", upozorava Upadhyaya.