PRIRODNI voštani sloj na voću često se ispere tijekom pranja nakon berbe pa se koriste jestivi premazi od smole kukaca kako bi se obnovio taj zaštitni sloj. Time se osigurava da plodovi ostanu svježi i vizualno privlačni tijekom transporta i skladištenja, a tu praksu i njezine proizvode konzumirate vjerojatno cijeli život, piše Serious Eats.

Mnoge vrste voća i povrća, poput jabuka i breskvi, premazane su voskom koji se dobiva iz smole nekoliko vrsta štitastih uši iz porodice Kerriidae. Entomologinja Molly Keck objašnjava da su to sitni kukci koji se hrane biljkama, okruglog su oblika, nemaju noge i žive ispod voštanog sloja koji ih štiti. Vrste koje se koriste za proizvodnju jestive smole uglavnom žive u tropskim krajevima, uključujući Šri Lanku, Tajvan, Indiju i Filipine. "Njihova tijela to proizvode kao oblik zaštite", kaže Keck.

Podrijetlo i primjena smole

U prirodi se stvrdnuta smola koju proizvode ženke lak-kukaca može vidjeti kao mala, čvrsta nakupina na grančicama grmlja. Ljudi je prikupljaju tako što režu grančice, tope smolu te je pročišćavaju i filtriraju dok ne postane pogodna za razne namjene, od boja za tkanine i kozmetike do lakova za drvo. Keck napominje da se lak-kukci tijekom tog procesa uništavaju.

Ova smola prikuplja se tisućljećima, a na hrani se navodno koristi još od 19. stoljeća. Danas je njezina upotreba toliko uobičajena da su mnogi zaboravili na njezino postojanje. Riječ je o šelaku (eng. shellac), što je samo drugi naziv za ovu smolu. Ideja o konzumiranju izlučevina kukaca nekima može biti odbojna i stvara dilemu za ljude s određenim prehrambenim ograničenjima, poput vegana. No, prvo treba razumjeti zašto se taj sloj uopće koristi.

Zaštita za dulju svježinu

Glavni razlog premazivanja voća i povrća jest potreba da hrana što dulje ostane sigurna i jestiva. Većina plodova prirodno stvara voštani sloj koji služi kao barijera protiv oštećenja od svjetlosti, gljivica, bakterija i dehidracije. Nakon berbe, plodovi se peru kako bi se uklonila prljavština, a time se skida i velik dio prirodnog voska. Bez te zaštite voće postaje osjetljivo na oštećenja, isušivanje i bakterije, osobito tijekom transporta od voćnjaka do trgovine.

Zbog toga se u fazi pakiranja na očišćeno voće nanose jestivi voštani premazi. Često se sastoje od jestive smole pomiješane sa škrobom, masnim kiselinama ili drugim polimerima. Koriste se na jabukama, kruškama, breskvama, nektarinama, krastavcima, agrumima i avokadu.

"Jestivi premazi sprječavaju isparavanje vode i čuvaju voće i povrće od preranog smežuravanja, osobito kod namirnica koje se prodaju bez ambalaže", kaže dr. Max Teplitski, glavni znanstveni direktor Međunarodnog udruženja za svježe proizvode. "Za neke namirnice podložne plijesni, određene formule mogu sadržavati i antifungalne spojeve."

Premazi se nanose umakanjem, valjcima s četkama ili prskanjem. Za prekrivanje jednog manjeg ploda poput jabuke potrebna je zanemariva količina, otprilike tri miligrama. Nakon premazivanja, proizvodi se sortiraju, pakiraju i šalju u prodaju. Pravilno naneseni jestivi premazi mogu produljiti rok trajanja voća i povrća za 10 do 14 dana, ovisno o vrsti ploda. Premazi ujedno daju voću sjaj, što mnogi potrošači povezuju sa svježinom.

Ipak, ne izrađuju se svi premazi od smole kukaca; koriste se i karnauba vosak te pčelinji vosak. Industrija ponekad preferira skuplje premaze od smole kukaca jer su učinkovitiji u specifičnim uvjetima. "Premazi na bazi pčelinjeg voska koriste se na agrumima, gdje je potrebna umjerena barijera protiv vlage", objašnjava Teplitski. "Smola kukaca bolje djeluje u uvjetima visoke vlažnosti ili pri dugotrajnom skladištenju, što opravdava njezinu cijenu.

Svi ti sastojci imaju različita tališta, drugačije se miješaju s ostalim komponentama i u pravilu nisu međusobno zamjenjivi." Organski proizvodi ne tretiraju se sintetičkim premazima pa je veća vjerojatnost da će biti premazani šelakom, koji je prihvatljiv prema organskim standardima.

Sigurnost i regulativa

Šelak se široko koristi i u proizvodnji slatkiša, gdje se označava kao "prirodna glazura" ili "slastičarska glazura", te u farmaceutskoj industriji kao "farmaceutska glazura". Ovi premazi smatraju se potpuno sigurnima za veliku većinu potrošača, uz iznimno rijetke slučajeve alergija.

Premaz ne mijenja okus voća. "Čista smola prikladna za hranu ne bi trebala imati nikakav okus ni miris", kaže Teplitski i dodaje kako je malo vjerojatno da bi premazi utjecali na okus ili teksturu jela. Ponekad zbog vlage na voću mogu nastati mliječne mrlje, no takvi su proizvodi i dalje sigurni za jelo.

Etička i religijska pitanja

Za neke potrošače proizvodi od smole kukaca predstavljaju dilemu. Lak-kukci se ne smatraju košer životinjama, no neki vjernici primjenjuju istu logiku kao i za med - budući da je smola izlučevina, a ne dio same životinje, spada u sivu zonu.

Za vegane rješenje nije jednostavno. Kukci se uništavaju u procesu prikupljanja smole, a ona je životinjski proizvod. Pakeri voća na transportnim kutijama navode sadrže li proizvodi šelak, ali potrošači te oznake rijetko vide.

Ryan Smith, dugogodišnji vegan, kaže da se ponekad jednostavno treba prilagoditi. "Pokušavam izbjegavati voskirano voće kad god je to moguće, ali vodim se izrekom: učini što možeš kad možeš", navodi on. "Ako postoji druga opcija, uvijek ću je odabrati."

Zaključak: Bez razloga za brigu

Činjenica je da ste vjerojatno već pojeli bezbroj kukaca, ili barem njihovu smolu, a da to niste ni znali. Ipak ste preživjeli i pročitali ovaj tekst. Iako je početna nelagoda zbog premaza od kukaca prirodna, velika većina ljudi nema razloga za brigu.

o je siguran sastojak koji se uobičajeno koristi više od stotinu godina bez štetnih posljedica. Hoće li se vaš mlađi brat zgroziti kad mu to kažete? Vjerojatno hoće. Hoće li se zbog toga razboljeti? Neće.