VIŠE od četiri milijuna litara jeftinog bijelog rinfuza godišnje iz Mađarske završava u Hrvatskoj, a postavlja se pitanje gdje zapravo nestaju te ogromne količine vina i završavaju li možda u bocama koje se prodaju kao domaće, piše Kult Plave Kamenice.

Prema podacima koje je objavio Kult Plave Kamenice, u Hrvatsku se godišnje iz Mađarske uveze više od četiri milijuna litara bijelog vina u rinfuzi, odnosno vina u spremnicima većim od dvije litre. Samo u prvih 11 mjeseci 2025. godine uvoz je premašio 4,5 milijuna litara, a ukupna vrijednost tog vina iznosila je nešto više od 3,3 milijuna eura, što znači da litra stoji oko 73 centa.

Navode kako takva cijena otvara ozbiljna pitanja o kvaliteti vina koje dolazi na hrvatsko tržište. Ističu da je gotovo nemoguće proizvesti kvalitetno vino po toj cijeni bez izrazito visokih prinosa i tehnoloških intervencija, pa zaključuju da se radi o vrlo jeftinom proizvodu koji teško može konkurirati kvalitetnijim domaćim vinima.

Uvoz čini više od deset posto domaće proizvodnje

Za usporedbu, Hrvatska je tijekom 2024. službeno proizvela oko 47 milijuna litara vina, od čega se procjenjuje da dvije trećine otpadaju na bijela vina. To znači da mađarski rinfuzi čine više od deset posto ukupne domaće proizvodnje bijelog vina.

Piše i kako se takve količine mađarskog vina rijetko mogu pronaći na policama trgovina pod oznakom stranog proizvoda. U prodaji postoje pojedini tetrapaci od pet litara, no riječ je o manjim količinama koje, prema navodima trgovaca, nemaju veliku prodaju. Zbog toga otvaraju pitanje završava li dio tog vina u domaćim etiketama.

Podsjećaju kako je prema pravilima dopušteno dodavanje manjeg udjela drugog vina u sortna vina, no ako je riječ o uvezenom proizvodu, vino više ne bi smjelo nositi oznaku hrvatskog podrijetla, već deklaraciju "vino iz EU".

Kako bi provjerili stanje na tržištu, obišli su nekoliko trgovina i pregledali etikete dvadesetak najprodavanijih domaćih bijelih vina u nižem cjenovnom razredu. Navode da je samo jedno vino bilo deklarirano kao proizvod iz Europske unije, dok su ostala isticala hrvatsko podrijetlo i lokalitete proizvodnje.

Poziv inspekcijama da istraže tržište vina

Zbog toga tvrde da postoji ozbiljna sumnja na masovno miješanje domaćih vina s uvoznim mađarskim rinfuzom, nakon čega se takvi proizvodi prodaju pod hrvatskim etiketama. Smatraju da bi cijeli slučaj trebale istražiti tržišne i poljoprivredne inspekcije, jer se kroz dokumentaciju o uvozu i analize vina relativno lako može utvrditi gdje završavaju milijuni litara jeftinog uvoznog vina.

Spominju i raniju praksu uvoza mošta iz Mađarske, koji se potom dovršavao u Hrvatskoj. Taj je trend, tvrdi Kult Plave Kamenice, posljednjih godina u padu. Tijekom 2024. uvezeno je oko 1,2 milijuna litara mađarskog mošta, dok je u prvih 11 mjeseci 2025. ta količina pala na manje od 400 tisuća litara. Zaključuju kako dio proizvođača možda više nema potrebu dovršavati proizvodnju u Hrvatskoj kada može kupiti gotov proizvod po vrlo niskoj cijeni.