NEKOLIKO članova kabineta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa navodno se pridržava takozvane "dijete s kiselim kupusom". Plan prehrane, koji stavlja naglasak na fermentiranu hranu i meso životinja s ispaše, postao je popularan među potpredsjednikom J.D. Vanceom, ministrom zdravstva Robertom F. Kennedyjem Jr., ministrom prometa Seanom Duffyjem i ministrom trgovine Howardom Lutnickom, piše Food & Wine.

Dijetu je osmislio dr. Sean O’Mara, liječnik i konzultant za biološku optimizaciju. Iako je postala poznata kao "dijeta s kiselim kupusom", O’Mara za Food & Wine kaže kako je radije naziva "živom dijetom". "Ona poboljšava živote članova predsjednikova kabineta i potiče ih da je šire dalje", ističe on. Kennedyjeva supruga Cheryl Hines još se 2025. godine u jednom podcastu našalila na račun suprugova plana prehrane, napomenuvši kako on već u 6:30 ujutro priprema odrezak i jede kiseli kupus.

"Toliko je posvećen toj prehrani da će na večeru donijeti vlastiti kiseli kupus", ispričala je Hines. Bivši predsjednik Zastupničkog doma Kevin McCarthy za Wall Street Journal je rekao da su ga uputili O’Mari nakon što je primijetio da Duffyjeva koža izgleda dobro.

"Rekao mi je da sam najgori slučaj koji je ikad vidio, ali je toliko pozitivan da je dodao: 'Imate ogroman potencijal'", izjavio je McCarthy, dodavši da je izgubio desetak centimetara u struku otkako je započeo s dijetom. Plan prehrane stekao je brojne entuzijastične sljedbenike, no nutricionisti upozoravaju da, uz potencijalne koristi, postoje i važni nedostaci koje treba uzeti u obzir.

Načela dijete s kiselim kupusom

Riječ je o planu prehrane i životnom stilu koji je razvio O'Mara, a temelji se na nekoliko ključnih načela. Klijentima se preporučuje da izbace ultraprocesiranu hranu i ugljikohidrate, a jedu isključivo meso životinja s ispaše i morske plodove u kombinaciji s fermentiranim namirnicama poput kiselog kupusa ili drugog fermentiranog povrća.

Plan uključuje i prakticiranje redovitog, produljenog posta te kratke treninge visokog intenziteta poput sprinteva, sklekova i čučnjeva. Također se potiče strateški hormetički stres, poput izlaganja hladnoći i vrućini, obnova crijevnog mikrobioma unosom fermentirane hrane i probiotika te davanje prioriteta snu i usklađivanju s cirkadijalnim ritmom.

O’Mara naglašava da se ne radi samo o kiselom kupusu, već o fermentiranoj hrani općenito. "Bilo koja hrana može se fermentirati. Takve namirnice sadrže žive mikroorganizme koji optimiziraju njezinu nutritivnu vrijednost i čine je hranjivijom", objašnjava. Dodaje da osobe na dijeti ne moraju izbaciti nefermentirano povrće, već je poželjno dati prednost mastima i proteinima uz dodatak "žive" hrane radi bolje probave i cjelokupnog zdravlja.

Što dijeta obećava?

O’Mara kaže kako želi da njegovi klijenti "dobiju dobru infekciju", misleći pritom na prijenos korisnih mikroorganizama iz fermentirane hrane u crijeva. "Neki sojevi se nastanjuju i počinju živjeti unutar čovjeka koji jede fermentiranu hranu. Oni poboljšavaju ljudski organizam, baš kao što poboljšavaju i hranu koju fermentiraju", tvrdi on. Iako navodi da je cilj dijete smanjiti bolesti, a ne gubitak težine, mršavljenje je česta posljedica.

"Najveća pritužba koju čujem jest da ljudi na ovoj dijeti gube previše kilograma. Toliko je učinkovita ako prestanete jesti procesiranu hranu i dodate živu, fermentiranu hranu", kaže O'Mara. On također tvrdi da dijeta može potaknuti procese u tijelu koji proizvode peptid-1 sličan glukagonu (GLP-1), crijevni hormon na koji ciljaju lijekovi za mršavljenje poput Ozempica.

Međutim, to ne znači da fermentirana hrana djeluje na isti način kao ti lijekovi i potrebna su dodatna istraživanja. O’Mara ističe da izbjegavanje ultraprocesirane hrane također značajno doprinosi mršavljenju i zdravlju. Tvrdi da dijeta može podržati zdrav crijevni mikrobiom i smanjiti rizik od bolesti, navodeći da ljudi koji redovito konzumiraju fermentiranu hranu imaju otporniji imunitet, bolje izgledaju, bolje funkcioniraju i trebaju manje lijekova.

Što znanost kaže o fermentiranoj hrani?

Postoje znanstveni podaci koji podupiru prehranu bogatu fermentiranim namirnicama. Manja studija iz 2021. godine, objavljena u časopisu Cell, otkrila je da su odrasli koji su deset tjedana jeli hranu bogatu fermentiranim namirnicama poput jogurta, kefira, kimchija i kombuche imali raznolikiji crijevni mikrobiom, bolji imunosni odgovor i nižu razinu upalnih procesa u tijelu.

Znanstveni pregled iz 2022. objavljen u časopisu Nutrients napominje da fermentirana hrana može utjecati na crijevni mikrobiom i kratkoročno i dugoročno te bi je trebalo smatrati važnim elementom prehrane. Drugi pregled iz 2025. godine, objavljen u časopisu Current Research in Food Science, sugerira da fermentirana hrana može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i podržati zdravo starenje.

Osim kiselog kupusa, u prehranu se mogu uključiti i druge fermentirane namirnice poput jogurta sa živim kulturama, kefira, kimchija, misoa, tempeha, kombuche i prirodno fermentiranih kiselih krastavaca. Ipak, stručnjaci savjetuju provjeru deklaracija jer neki proizvodi sadrže dodani šećer, višak natrija ili uopće nemaju žive kulture.

Mišljenja stručnjaka i mogući rizici

"Fermentirana hrana vodeći je izvor probiotika koji podržavaju zdravlje probavnog sustava, imunitet, a mogu čak i smanjiti upale", kaže Lisa Moskovitz, osnivačica NY Nutrition Group. Ipak, ona ističe da ne postoje opsežna istraživanja o učincima prehrane koja naglašava meso i fermentiranu hranu, iako takav pristup može imati vrijednost. "Koristi mogu proizaći iz većeg unosa proteina i probiotika. Oboje može pomoći u poboljšanju zdravlja crijeva i srca, kao i u smanjenju upala i inzulinske rezistencije", dodaje Moskovitz.

Nutricionistica Sonya Angelone kaže da fermentirana hrana može mesnu prehranu učiniti zanimljivijom i dodati joj kiselost i okus te osigurati biljne spojeve i vlakna koja bi inače mogla nedostajati. Međutim, postoje i rizici. Prehrana bogata mesom može povisiti LDL, odnosno "loš" kolesterol kod nekih ljudi, upozorava Moskovitz. Također napominje da fermentirana hrana može biti bogata natrijem, zbog čega je važno čitati deklaracije.

Angelone dodaje da je ključno osigurati dovoljan unos vlakana, kalija, magnezija i vitamina C. Iako ovakva prehrana može pomoći u sagorijevanju visceralne masnoće, Moskovitz kaže da to "zasigurno nije jedini način za postizanje tog cilja". Stručnjaci se slažu da, iako elementi ove dijete imaju znanstvenu podlogu, sam protokol nije dovoljno istražen. "Najzdravija prehrana je ona koja je uravnotežena i hranjiva, ali i održiva te prilagođena osobnim sklonostima i načinu života pojedinca", zaključuje Moskovitz.