PITANJE kako prehraniti planet u nadolazećim desetljećima, s obzirom na neprestani rast globalne populacije i sve manje prirodnih resursa, u središtu je europskih istraživanja hrane nove generacije. Cilj nije tek razvoj novih biljnih zamjena, već stvaranje proizvoda koji spajaju visoku nutritivnu vrijednost s manjim ekološkim otiskom.

Potreba za alternativama sve je izraženija jer proizvodnja kravljeg mlijeka spada među poljoprivredne djelatnosti koje troše najviše resursa - od zemljišta i vode do stočne hrane - a pritom uzrokuje i značajne emisije stakleničkih plinova. Jedna od predvodnica tih napora je grčka biotehnologinja Angeliki Triantafyllou, predsjednica tvrtke Cerealiq AB i dobitnica Europske nagrade za izumitelja 2026. u kategoriji industrije.

Novi proizvod - mlijeko od graška

Triantafyllou je bila suosnivačica tvrtke Oatly, danas najvećeg svjetskog proizvođača zobenih napitaka, gdje je više od 20 godina vodila istraživanja. Njezina patentirana enzimska metoda ključno je poboljšala okus, boju, teksturu i pjenivost zobenih napitaka, istovremeno povećavajući njihovu nutritivnu vrijednost, a upravo je ta inovacija odigrala presudnu ulogu u transformaciji zobenih napitaka iz nišnog proizvoda u globalni fenomen.

Danas je, međutim, njezino istraživanje usmjereno na novi proizvod - mlijeko od graška, piše Euronews. Njezin tim razvija tehnologiju koja omogućuje korištenje cijelog zrna graška, čime se čuvaju sve hranjive tvari, za razliku od većine postojećih metoda koje se oslanjaju isključivo na izolirane proteine. "Naša metoda, uz našu enzimsku tehnologiju, čuva sva svojstva i punu nutritivnu vrijednost graška. Pritom je, naravno, i ekološki prihvatljiva", pojasnila je.

Nema više pomodnih trendova

Angeliki Triantafyllou smatra da budućnost biljne prehrane nije u neselektivnom širenju tržišta niti u potrazi za idućim popularnim proizvodom. "Izazov je sada osigurati visoku kvalitetu u čitavoj paleti proizvoda, kako životinjskih tako i biljnih. Ne bismo trebali slijediti pomodne trendove, već stvarati hranu koja doista ima visoku nutritivnu vrijednost i stvarno opravdanje za postojanje."

Kao primjer neizravno navodi proizvode koji su postigli velik komercijalni uspjeh, poput bademovog mlijeka, a da pritom ne nude usporedivu nutritivnu vrijednost. Nasuprot tome, tvrdi ona, nove biljne sirovine treba birati na temelju njihovog nutritivnog profila i doprinosa održivijoj proizvodnji hrane.

Zašto su nam potrebne biljne alternative

Prema njezinim riječima, biljni proizvodi nisu tu da u potpunosti zamijene životinjske, već da pokriju dio prehrambenih potreba planeta koji će u idućim desetljećima morati hraniti milijarde ljudi. "Stočarska proizvodnja ne može se neograničeno širiti kako bi zadovoljila potrebe populacije koja neprestano raste", ističe Triantafyllou.

Ona pojašnjava kako grašak sadrži visokokvalitetne proteine, dok zob osigurava vrijedne beta-glukane i prehrambena vlakna, čiji je unos kod većine ljudi znatno ispod preporučene razine. Ujedno, uzgoj biljnih kultura općenito zahtijeva manje prirodnih resursa i može ponuditi rješenja u područjima koja se već suočavaju s nestašicom vode, degradacijom tla i posljedicama klimatskih promjena.