AKO STE navikli da ručak znači tanjur toplog jela, juha, varivo ili barem komad mesa s prilogom, nizozemski koncept ručka mogao bi vas iznenaditi. U Nizozemskoj se usred dana puno češće jede nešto sasvim jednostavno - kruh sa sirom, eventualno šunkom, kobasicom ili nekim drugim nadjevom.

U školama, uredima i na radnim mjestima oko podneva zato se ne šire mirisi kuhanih ručkova kao što je to uobičajeno u mnogim europskim zemljama. Umjesto toga, iz torbi za užinu vade se sendviči, odnosno ono što Nizozemci nazivaju "broodje" ili "boterham". Takav obrok trebao bi ih zasititi do kraja radnog dana, kada slijedi konkretniji, topli obrok.

Strancima koji žive ili rade u Nizozemskoj ova navika često je neobična. Dok se u Hrvatskoj pod ručkom podrazumijeva pravi kuhani obrok, Nizozemcima je sasvim normalno pojesti nekoliko kriški kruha sa sirom i nastaviti s dnevnim obavezama.

Tradicija koja traje stoljećima

Razlog nije samo u tome što su sendviči praktični za ponijeti. Ovakav način prehrane ima duboke povijesne korijene. Kruh je stoljećima bio jedan od temelja nizozemske prehrane, a posebno važnu ulogu imao je sir. 

Veliku je ulogu odigrala i industrijalizacija tijekom 19. stoljeća. Radnici koji su provodili sate u tvornicama nisu imali vremena usred radnog dana pripremati ili jesti složena kuhana jela. Kruh, sir i nešto suhomesnatog mogli su ponijeti sa sobom, pojesti bez puno pripreme i brzo se vratiti poslu.

Tako je jednostavan ručak s vremenom postao više od praktičnog rješenja. Pretvorio se u dio nizozemske svakodnevice i prehrambene kulture.

Gauda je kraljica nizozemskog ručka

I danas je sir jedan od najčešćih dodataka kruhu. Bijeli, integralni ili raženi kruh može se namazati maslacem ili sirnim namazom, a zatim se na njega slaže nekoliko kriški sira. Među njima posebno mjesto ima gauda, jedan od najpoznatijih nizozemskih sireva. 

Česti su i edamer te leerdammer, dok modernije verzije sendviča uključuju sastojke poput krastavca, rajčice ili avokada. No bez obzira na to koliko se nadjevi mijenjaju, osnovna ideja ostaje ista: ručak treba biti brz, jednostavan i praktičan.

Zašto mijenjati ono što funkcionira?

Nizozemski odnos prema ručku dobro se uklapa u njihovu poznatu sklonost praktičnosti i nenametljivosti. Prema Nizozemcima, ručak ne mora biti veliki događaj niti obrok oko kojeg će se provesti puno vremena. Ako se možete zasititi kruhom i sirom, nema posebnog razloga kuhati usred radnog dana.

To ipak ne znači da Nizozemci ne jedu topla i složenija jela. Samo je raspored drukčiji nego u Hrvatskoj i mnogim drugim europskim zemljama. Veći i topliji obrok tradicionalno dolazi navečer, kada je radni dan završen i kada se obitelj može okupiti za stolom.