USKRS u Hrvatskoj, osim bogate simbolike i običaja, nezamisliv je bez mirisa svježe pečene pince - poznate i kao sirnica, pogača ili jajarica. Ovaj tradicionalni slatki kruh duboko je ukorijenjen u kulturnu i gastronomsku baštinu različitih hrvatskih krajeva, a njegova raznolikost naziva i načina pripreme odražava slojevitu povijest i regionalne posebnosti.

Podrijetlo pince i njezin put kroz povijest

Pinca se peče već stoljećima, a njezino podrijetlo najčešće se povezuje s razdobljem Mletačke Republike, kada se na ovim prostorima počelo širiti dizano tijesto. U to su vrijeme slastice bile luksuz rezerviran za bogatije slojeve društva, pa se pinca pripremala samo u posebnim prigodama - ponajprije za najveće kršćanske blagdane poput Uskrsa i Božića.

Recept za pincu potječe iz talijanskih regija Veneta i Furlanije. Sredinom 19. stoljeća prenesen je iz Furlanije u austrijski Graz, gdje je postao poznat kao "Osterpinze" ili "Görzer Pinze". Upravo tim putem ovaj se kolač proširio i na hrvatske krajeve, osobito u Istru, Hrvatsko primorje i Dalmaciju.

Zašto toliko različitih naziva?

Jedna od zanimljivosti ovog kolača jest raznolikost imena. Pinca je najčešći naziv u Istri i Hrvatskom primorju. Sirnica je naziv koji se koristi u Dalmaciji, osobito u Splitu, a pogača je čest naziv u dijelovima sjeverne Dalmacije. U Zagorju, Prigorju i Turopolju nazivaju je i jajarica, a taj je naziv povezan sa žutom bojom tijesta zbog domaćih jaja.

Posebno je zanimljiv naziv "sirnica", jer se u receptu ne koristi sir. Pretpostavlja se da naziv potječe iz vremena kada se, zbog nedostatka kvasca, tijesto "sirilo", odnosno koristilo se ukiseljeno tijesto za dizanje.

S druge strane, riječ "pinca" vjerojatno dolazi od latinske riječi pinsere (mijesiti) ili talijanske riječi pinza (kliješta ili škare), što se odnosi na karakterističan način rezanja tijesta prije pečenja.

Kako se priprema pinca?

Pinca je bogato dizano tijesto pripremljeno od osnovnih sastojaka poput brašna, jaja, šećera, mlijeka i masti. Poseban okus daju joj grožđice, naribana korica limuna ili naranče, rum i prošek (tradicionalno desertno vino).

Tijesto se oblikuje u kuglu, premaže žumanjkom, a zatim se na vrhu zareže nožem ili škarama u obliku križa. Nakon pečenja često se posipa krupnim šećerom, a u nekim krajevima u sredinu se stavlja i pisanica. Cijeli recept pronađite ovdje.

Zašto baš na Uskrs?

Pinca nije samo kolač - ona ima i simboličko značenje. Kao bogata i svečana slastica, predstavlja kraj korizmenog posta i razdoblja odricanja. Njezini sastojci, poput jaja i šećera, nekada su bili rijetki i dragocjeni, pa se njihova upotreba čuvala za posebne trenutke.

Tradicionalno se pinca pekla na Veliku subotu i nosila na blagoslov u crkvu, zajedno s ostalom uskrsnom hranom. Na uskrsnom stolu simbolizira obilje, radost i novi početak, što se uklapa u samu bit Uskrsa kao blagdana uskrsnuća i obnove.