POZITIVAN utjecaj kućnih ljubimaca na ljudsko zdravlje dobro je dokumentiran, no znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni sada istražuju novu dimenziju tog odnosa. Smatraju da na dobrobit vlasnika ne utječe samo prisutnost životinje, nego i specifičan način na koji s njom komuniciraju, piše Newsweek.

Istraživački tim razvio je sustav AURAL-Pet za analizu razgovora između ljudi i životinja, s ciljem da se preciznije razumije kako ta interakcija utječe na kvalitetu ljudskog života. Studija o novom sustavu objavljena je 4. kolovoza u časopisu Frontiers in Psychiatry.

Dara Jonkoski, glavna autorica studije i doktorandica na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta u Arizoni, objasnila je za Newsweek: "Razumijevanje razlika u interakciji može nam pomoći da utvrdimo koji stilovi komunikacije vode do boljih zdravstvenih ishoda, kako za vlasnika, tako i za životinju".

Jonkoski dodaje da bi rezultati mogli poslužiti kao praktičan savjet vlasnicima. Ako se potvrdi da su određeni načini komunikacije povezani s boljim zdravljem, ljudi će znati kako razgovarati sa svojim psima i mačkama da bi se i sami osjećali bolje.

Sustav testiran na 5000 snimki

Tim je testirao AURAL-Pet na više od 5000 snimki razgovora koje je 240 sudionika vodilo sa svojim ljubimcima ili o njima. Snimke su prikupljene pomoću elektronički aktiviranog snimača (EAR), a znanstvenici ističu da su rezultati potvrdili pouzdanost sustava za buduća istraživanja.

Jonkoski pojašnjava da je AURAL-Pet "način na koji se svakodnevne audio snimke pretvaraju u mjerljiv prikaz odnosa osobe prema ljubimcu". Sustav, kako kaže, bilježi učestalost i vrstu komunikacije prateći interakcije u stvarnom vremenu.

Analiza je pokazala da su vlasnici na snimkama često verbalizirali svoje misli i postupke, komentirali ponašanje životinje ili razgovarali o svakodnevnim temama poput vremena i planova.

Megan Mueller, profesorica sa Sveučilišta Tufts koja se bavi interakcijom ljudi i životinja, ali nije sudjelovala u studiji, ocijenila je AURAL-Pet kao "inovativnu metodologiju". Za Newsweek je izjavila da će sustav postati važan istraživački alat u tom području.

"Način na koji razgovaramo s ljubimcima i odnosimo se prema njima vjerojatno je važan prozor u to kako doživljavamo te odnose i koje koristi od njih imamo", rekla je Mueller. "To može otkriti naše osjećaje prema tom odnosu i ulogu koju ljubimac ima u našem životu. Analiza svakodnevnih interakcija pruža fascinantan uvid u naš suživot s ljubimcima u normalnim okolnostima".

Odnos pretočen u podatke

Jonkoski je objasnila da se sustav kodiranja temelji na 30 varijabli koje predstavljaju različite oblike interakcije. Među njima su, primjerice, šetnja, tepanje - specifičan govor povišenim tonom kakav se koristi s bebama - ili povjeravanje životinji kao bliskoj osobi.

Naglasila je da svrha sustava nije poticanje "dijaloga" s ljubimcima, nego omogućavanje znanstvenicima da kvantificiraju sve interakcije, od dubokih i sadržajnih do posve uobičajenih.

Sustav AURAL-Pet već se primjenjuje u novom projektu, studiji C.A.R.E., koja prikuplja podatke o mentalnom zdravlju i dobrobiti osoba starijih od 60 godina. Projekt vode izvanredni profesori s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta u Arizoni, a cilj je razumjeti kako razgovori s ljubimcima utječu na kvalitetu života starijih osoba.

"Pomoću ovih opsežnih podataka možemo odgovoriti na pitanja kao što je ono vode li pozitivnije interakcije s ljubimcima do boljeg mentalnog zdravlja i općeg blagostanja ljudi", zaključila je Jonkoski.