15 godina Facebooka: Sve što morate znati o najvećoj društvenoj mreži na svijetu

15 godina Facebooka: Sve što morate znati o najvećoj društvenoj mreži na svijetu
Foto: 123RF

"PRIJE 15 godina na današnji dan, pokrenuo sam prvu verziju Facebooka iz svoje studentske sobe. U to vrijeme sam primijetio da postoje mnoge stranice na kojima možete pronaći gotovo sve - knjige, glazbu, vijesti, informacije, poslove - sve osim onoga što je stvarno bitno - ljude. Zato sam i stvorio jednostavnu stranicu koja je organizirana oko ljudi, mjesto na kojem se možemo spajati s ljudima s kojima želimo i dijeliti ono što nam je bitno."

Tim riječima je Mark Zuckerberg započeo poduži status kojim je obilježio 15 godina najpopularnije i najmnogoljudnije društvene mreže na svijetu. 

Gledajući s odmakom, mnogo bi se toga moglo prigovoriti osnivaču Facebooka koji je, kao što znamo, u prvom redu vrhunska platforma za oglašivače, ali nikako mu ne možemo zanijekati uspjeh i još važnije - utjecaj koji Facebook danas uživa.

Još od samog početka (4.veljače 2004.) bilo je jasno da je Zuckerberg na tragu nečeg velikog na što bi se mase mogle lako navući. Nešto manje od mjesec dana kasnije, novinarka studentskog lista Harvard Crimson, Sarah E.F. Milov, pisala je o društvenoj mreži koja se u kolektivnoj svijesti studenata Harvarda pojavila poput virusa trojanca. Kako se širenje nastavilo na ostale fakultete, tako se Facebook počeo pojavljivati i u kolektivnoj svijesti čitavog čovječanstva. 

Ovo je 15 trenutaka, prema izboru Wireda, koji su obilježili 15 godina Facebooka. 

1. Braća Winklevoss tuže Facebook

Zuckerbergova kopija stranice Hot or Not koja se zvala FaceMash privukla je pažnju osnivača HarvardConnectiona, Camerona i Tylera Winklevossa i Divye Narendre, koji su zatražili njegovu pomoć u stvaranju stranice. No tek su kasnije doznali da je Zuckerberg razvlačio rad na HarvardConnenctionu i paralelno radio TheFacebook. 

Sve je završilo na sudu 2004. Braća Winklevoss i Narendra tužili su Zuckerberga zbog kršenja (usmenog) ugovora i krađe njihove ideje.  

Sve je završilo nagodbom, ali slučaj je pokazao način na koji će Facebook u budućnosti poslovati, kroz kombinaciju vještine, brzine i korištenja svoje veličine kako bi kopirao i na kraju uništio konkurenciju. 

2. Stiže News Feed

Facebook je isprva bio nešto kao imenik različitih profila. Dolazili biste na njihove zidove i provjeravali što su objavili. U rujnu 2006. pojavio se News Feed i sve promijenilo. 

To se na početku nije svidjelo korisnicima jer je značilo da svatko može vidjeti što objavljujete. U objavi koja je pozivala na bojkot mreže, pisalo je: "Gotovo je nemoguće zadržati informacije za sebe." Iz današnje perspektive to se čini smiješno, ali pokazuje koji smo put prevalili od brige za privatnost do dijeljenja apsolutno svake sitnice koja nam se dogodila.

Zuckerberg se isprva pokušao opravdati, ali kasnije se ispričao napisavši: "Zabrljali smo. Nismo vam objasnili što promjene podrazumijevaju i kako ih kontrolirati."  

3. Stižu oglašivači

Facebook Ads i Pages pojavili su se u studenome 2007. i otvorena su vrata za brendove koji su napokon dobili direktan pristup ciljanoj skupini. 

Iako nisu bili prvi koji su započeli s ovom praksom (to je bio Google), Facebook je započeo novu paradigmu oglašavanja. Umjesto da oglašivače ponude publici, Facebook je oglašivačima omogućio da pronađu način na koji mogu otkriti što točno ljudi žele, servirajući im podatke koje su s vremenom prikupili o svojim korisnicima. 

Iste se godine pojavio i Beacon koji je svima davao do znanja što ste kupili. Naravno, to je izazvalo val nezadovoljstva. Facebook se našao na sudu, nagodili su se i dvije godine kasnije ugasili Beacon. 

4.Sheryl Sandberg

Kada ju je upoznao, Sandberg je radila za Google, a Zuckerberg je upravo u njoj pronašao osobu koja će njegov megapopularni, ali neprofitabilni sajt pretvoriti u legitiman biznis. 

Sandberg je prihvatila posao i 2008. počela s transformacijom Facebooka u ono što je danas. 

5. Facebook Platform

Iako su uvijek tvrdili da ne prodaju podatke korisnika, činjenica je da te podatke dijele s trećom stranom. Ta praksa korijene vuče još od vremena Facebook Platformi koje su proizvodnim timovima davale mogućnost da za Facebook izrađuju igre i ostale aplikacije. 

Kasnije se pojavio i Facebook Connect koji je omogućavao korisnicima da se na druge stranice spajaju podacima s Facebooka. 

Connect i Platform s vremenom su evoluirali u Graph API zahvaljujući kojem su proizvođači aplikacija gomilali ogromne količine korisničkih podataka, a to se poslije desetak godina pojavilo kao problem nakon što je razotkrivena afera Cambridge Analytica. 

6. Like

Prije deset godina Facebook je svijetu predstavio Like, koji je vrlo brzo postao nešto kao moneta u svijetu društvenih medija. Ukratko, ljudska žeđ za validacijom pomoću likea pretvorila je Facebook u jedno veliko natjecanje u popularnosti. 

I dok prosječnom korisniku like ima tek osobnu vrijednost, u korporativnom svijetu postao je ključan u donošenju odluka. Likeovi su postali neformalne ankete političarima, utječu na uređivačku politiku news portala, određuju viralnost, a stvorili su i potpuno novu profesiju - influencere.  

Teško je u to povjerovati jer zvuči tako nevjerojatno plitko, ali likeovi su promijenili svijet.

7. Istraga FTC-ja

Američka regulatorna agencija Federal Trade Commission (FTC) 2011. završila je s istragom (jednom od rijetkih u slučaju Facebooka) vezanom za sigurnost korisničkih podataka na toj društvenoj mreži. 

Osam godina kasnije, FTC ponovno istražuje drži li se Facebook svog dijela dogovora (prvenstveno zbog CA skandala), a kako sve ukazuje na to da je društvena mreža postala leglo skandala povezanih s dijeljenjem privatnih podataka, priprema se i "rekordna kazna" koja teško da će ozbiljno naštetiti kompaniji koja vrijedi 467 milijardi dolara.

8. Facebook na mobilnim uređajima

Popularnost pametnih telefona morala se odraziti i na Facebook koji je do 2007. bio platforma kojoj ste pristupali isključivo s računala. Oko 2012. postalo je jasno da se poslovni model mora mijenjati zbog načina prikaza oglasa na mobilnim uređajima.  

2012. sponzorske objave počele su se pojavljivati na News Feedu, a iste godine pojavio se i Custom Audiences koji je oglašivačima omogućio da precizno targetiraju korisnike. Tranzicija se pokazala kao odlična ideja jer u prošlom kvartalu čak je 93 posto prihoda došlo upravo od mobilnog oglašavanja.

9. Facebook kupuje Instagram

Bila je to najpametnija investicija od milijarde dolara, a neki bi rekli, ne samo za Facebook već uopće. Aplikacija za dijeljenje fotografija postojala je tek dvije godine kada ju je Zuckerberg prisvojio i tako pronašao put do mlađe publike koja se počela micati s Facebooka. 

Instagram danas ima preko milijardu korisnika, a neke od karakteristika Instagrama lagano su se prebacile i na Facebook (story, filteri i slično). 

Suosnivači Instagrama Kevin Systrom i Mike Krieger napustili su kompaniju zbog nedostatka autonomije. 

Iako je Instagram još uvijek zaslužan za mali dio prihoda, analitičari smatraju da će biti presudan za dugoročni razvoj Facebooka. 

10. Internet.org

Neki će reći da je program Internet.org, koji je omogućio da pristup internetu postane pristupačniji korisnicima iz zemalja u razvoju, čin altruizma. Drugi smatraju da se radi o koraku u smjeru svjetske dominacije. 

Ideja je bila da se internet omogući svima koji nisu imali pristup, i to uz pomoć dronova i suradnje s lokalnim pružateljima telekomunikacijskih usluga. No pojavili su se mnogi koji su se usprotivili ovom projektu jer Facebook je postao de facto sustav kontrole onoga što će moći vidjeti na internetu, čineći ga tako centraliziranom točkom za slobodan tijek informacija. 

I ti strahovi nisu neosnovani. Facebook je u zemljama kao što su Filipini i Mjanmar postao sinonim za internet. Primjerice, u Mjanmaru je Facebook krivac za širenje teorija zavjere koje su dovele do genocida naroda Rohingya.

Iako su se neke stvari promijenile, Facebook je ostao bitan faktor na tim područjima. 

11. Facebook i privatnost

2014. Facebook je obznanio da Graph API više neće omogućavati razvojnim timovima pristup podacima prijatelja korisnika, a to je izazvalo probleme s timovima koji i danas vode bitku s Facebookom. 

Ključna odluka za Facebook koji je kompanijama godinama davao nepoznatu količinu podataka o ljudima koji nisu ni znali da ih aplikacije "špijuniraju". Ako bi vaš prijatelj dao dopuštenje da se podaci prikupljaju, postajali ste dijelom priče na koju niste pristali. No javnost dugo nije trzala na upozorenja onih koji su ukazivali na ovaj problem. 

No ni godinama nakon promjene, New York Times u jednoj od svojih reportaža otkrio je da su Microsoft, Netflix i Spotify imali pristup ovim informacijama još 2017. 

12. Trending Topics

Trending Topics pojavio se 2014. i bio je to način da korisnici pristupe vijestima dana, a kompanija je angažirala kuratore koji bi birali važne vijesti na temelju Facebookovih algoritama. No 2016., tijekom američke predsjedničke kampanje, pokazalo se da kuratori aktivno potiskuju konzervativne portale. 

Facebook je pod pritiskom javnosti maknuo ljudske kuratore, a uslijedile su dvije godine u kojima su algoritmi bez ljudskog nadzora omogućili eksploziju lažnih vijesti. 

No konzervativci su i dalje tvrdili da postoji animozitet prema desničarima i to je imidž kojeg se još uvijek ne mogu riješiti. Kompanija je prošle godine ugasila Trending Topics.  

13. Strano manipuliranje izbora

U jesen 2017. Facebook je obznanio da su pronašli 5000 oglasa u vrijednosti od 150 tisuća dolara koje je uslijed predsjedničke kampanje kupila skupina ruskih trolova pod nazivom Internet Research Agency. Doprli su do čak 150 milijuna Amerikanaca na Facebooku i Instagramu i lažnim objavama (koje su često bile rasno motivirane) stvorili razdor između stanovnika SAD-a. 

IRA nije bila jedina skupina, ali kampanje traju i danas. Facebook i Twitter aktivno gase stranice koje se lažno predstavljaju i nastavljaju biti na oprezu. Facebookov čelni čovjek za cyber sigurnost Nathaniel Gleiche nedavno je izjavio da kompanija postaje bolja u identifikaciji takvih kampanja, ali još ih uvijek nisu u stanju spriječiti u djelovanju. 

14. Skandal Cambridge Analytica

U ožujku 2018. svijet se na najgori način upoznao s idejom globalne trgovine podacima i ulogom Facebooka kao glavnog dobavljača. Sve je započelo reportažom o kompaniji Cambridge Analytica, konzultantima predsjedničke kampanje Donalda Trumpa koji su ilegalno prikupili podatke desetaka milijuna američkih korisnika Facebooka, i to bez njihova znanja. 
Iako je to problem s očuvanjem privatnosti korisnika koji je Facebook navodno riješio još 2015., ljudi su ostali šokirani razmjerima ove muljaže, a Zuckerberg je bio prisiljen razmotriti sve aspekte brige za privatnost korisnika. 

Nedavno se pojavila i vijest da je kompanija plaćala čak i djecu od 13 godina da skinu aplikaciju Research koja je Facebooku dopuštala da vidi sve što korisnik Researcha radi na svom pametnom telefonu, a vidljive su bile čak i zaštićene poruke. Baš kao i prije, Research se mogao dokopati informacija svih prijatelja korisnika te aplikacije. 

15. Svjedočenje pred Kongresom


Petnaest godina nakon problema s FaceMashom, Zuckerberg se našao pred Kongresom kako bi objasnio sve skandale u protekle dvije godine i gotovo petnaest godina poslovnih odluka koje su do njih dovele. 

Bila je to prilika da doznamo sve o tome kako je Facebook privatnost korisnika podredio rastu kompanije, o tome kako tretira konkurenciju i postoji li konkurencija uopće. 

Sve odgovore nismo dobili, a ako narednih 15 godina budu kao i prvih 15, bit će to pitanja koja ćemo još godinama postavljati.  

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara