JEDNA djevojka na TikToku je objavila video u kojem je otkrila što je na satu povijesti doznala o pobačajima.

Korisnica TikToka pod imenom @ava_quick pojasnila je da je doznala da inducirani pobačaji nisu bili zabranjeni do 1860-ih, istog perioda kad je u Americi zabranjeno ropstvo. Kako su bijeli muškarci ostajali bez robova, brzo su izračunali da će imati veću besplatnu radnu snagu ako naprave više djece. Ava ističe da pobačaji nikad nisu zabranjeni zato što su ubojstvo.

@ava_quick

they said it was “murder” and a “sin” to guilt everyone. It’s a political debate because it affected mens profit 🤡 #prochoice #politics #fyp #xyzbca

♬ original sound - Ava Quick

Snimka je pregledana 8,4 milijuna puta, a novinarka BuzzFeeda Krista Torres popričala je s profesoricom prava i povjesničarkom Mary Zeigler koja je istaknula da metode izazivanja pobačaja postoje već stoljećima, u skoro svim kulturama i civilizacijama.

"Ako pogledamo Sjedinjene Države, do pred kraj 19. stoljeća u većini saveznih zemalja pobačaj je bio zabranjen, ali samo u kasnijim mjesecima trudnoće kad se osjećaju fetalni pokreti", rekla je.

Stručnjaci ističu da se kretnje ploda mogu osjetiti već u 13. tjednu trudnoće, no neke trudnice osjećaju ga tek u 25. tjednu.

Liječnik Horatio Storer i Američko liječničko udruženje (AMA) predvodili su 1857. godine kampanju za kriminalizaciju svih pobačaja. Storer je tvrdio da život počinje začećem, a ne u trenu kad se osjete pokreti ploda, no njegov glavni cilj bio je dokazati da su liječnici superiorni babicama i drugima koji su u to vrijeme obavljali porođaje. 

"Argument da je pobačaj ubojstvo i da je nemoralan bio je središte Storerove kampanje. Njegova kampanja imala je privatne interese, a pričama o pobačaju Storer i istomišljenici tvrdili su da su informiraniji i moralniji od drugih", ističe Zeigler i dodaje da se Storer školovao na Harvardu.

Storer: "Bolja klasa žena" treba imati više djece

To nije bio jedini Storerov motiv za zabranu pobačaja. Mislio je da bogate, educirane bijele žene češće idu na inducirane pobačaje jer su siromašni imigranti imali više djece.

"Storer je želio da se zakonom osigura da 'bolja klasa žena' ima više djece. Njegovi napori urodili su plodom. Kad se umirovio u 1870-ima, u skoro svim saveznim zemljama pobačaj je bio zabranjen, osim u slučaju kad je ženin život bio ugrožen", pojasnila je Zeigler.

To se vremenski poklapa s ukidanjem ropstva, a Zeigler ističe da je želja za besplatnom radnom snagom možda bila motiv za zabrane u južnim zemljama SAD-a. Vjeruje da su vođe pokreta za zabranu pobačaja imali različite motive.

"Krenuli su na sjeveru, ne na jugu. Oni na jugu uzrujani zbog ukidanja ropstva bili su usredotočeni na stvaranje segregacije koja bi funkcionirala identično ropstvu", ističe.

Iako možda ima istine u onom što je tiktokerica rekla, zabrana pobačaja uglavnom je rezultat djelovanja AMA-e i Storera te njihovih nastojanja da "bolja klasa žena" ima više djece.