Đakovčanin osmislio revolucionarno rješenje u glazbi: Uskoro ćemo prvi put u Hrvatskoj čuti i kako to zvuči

Đakovčanin osmislio revolucionarno rješenje u glazbi: Uskoro ćemo prvi put u Hrvatskoj čuti i kako to zvuči

Foto: Nino Šolić; Andrej Car; Miroslav Šimeg; ZoranScekic.com

ZORAN ŠĆEKIĆ, skladatelj, aranžer, gitarist i inovator, ime je koje će, po svemu sudeći, ući u enciklopedije (naknadno smo doznali da se to zapravo nedavno i dogodilo - Šćekić je uvršten u francusku enciklopediju mikrotonalne glazbe); on je, naime, uspio riješiti tisućljetni problem u glazbi tako što je na temelju Pitagorinih načela pronašao revolucionaran način ugađanja instrumenata.

Točnije, postavio je novi teorijski sustav geometrijskih skala koji uvelike mijenja glazbu kakvu poznajemo, odnosno ugađanje glazbenih instrumenata kakvo se prakticiralo dosad.

Pojednostavljenim rječnikom rečeno (ako je to u ovom slučaju uopće moguće), Šćekić je na posve nov način primijenio matematičke zakone na području glazbe i uspio u onome što kroz povijest još nikome, barem koliko je poznato, nije pošlo za rukom - preciznu harmoniju prirodnih intervala učinio je dostupnom glazbenoj praksi.

Prvi instrument, mikrotonalnu klavijaturu nazvanu "Z-board" koja slijedi načela generirana njegovim rješenjem, Šćekić je osmislio i izradio u San Diegu, 2009., uz financijsku podršku programa "Poduzetništvo u kulturi" Republike Hrvatske, a prošle je godine na red došao i drugi izum, harmonograf "Lira Spectrum", aktivna instalacija koja reproducira glazbu i crteže, čija je izvedba realizirana uz podršku Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

("Z-board")

("Lira Spectrum")

Karakteristike, mogućnosti i ograničenja prirodnih intervala, Šćekić je opisao u knjizi "Five limit intervals - theory and praxis", a koautor je i knjige "Matematika i muzika" koju je napisao u suradnji s profesorom Zvonimirom Šikićem. Šćekić je i dobitnik ovogodišnjeg natječaja HDS-a "International 2015" za CD album "Music for piano in five limit Just intonation".

A tijekom protekle dvije godine Šćekić je posvećen radu na međunarodnom projektu pod nazivom "Panmonizam“ u čijem je fokusu mikrotonalna glazba, a koji jednostavnim i pristupačnim načinom otkriva zajedničke korijene znanosti i umjetnosti. "Panmonizam" (grčki: "pan" - sve i "monos" - jedan) kroz različite discipline kao što su glazba, matematika, animacija, inovacija i mehanika, opisuje jedan jedini fenomen - odnos dviju ili više frekvencija.

Taj se fenomen u glazbi naziva akord i ritam, u fizici interferencija, u matematici složeno harmonijsko gibanje ili Lissajousova krivulja, u slikarstvu odnos boja, i tako dalje, a isti taj fenomen čini osnovu mnogih tehnologija i disciplina kao što su telekomunikacija, ekolokacija, inženjering, strojarstvo, arhitektura, medicina i druge.

Zahvaljujući projektu "Panmonizam", koji popularizira mikrotonalnu glazbu u Hrvatskoj, naša je zemlja po prvi put službeno predstavljena na Europskom festivalu mikrotonalne glazbe, EUROMicroFestu 2015, u sklopu kojega se održava i trodnevna manifestacija na kojoj će, prvi put u Hrvatskoj, točnije u Zagrebu, biti održan koncert mikrotonalne glazbe za solo klavir i solo saksofon, prema rješenju ovog glazbenog genija s kojim smo, dok traju pripreme za koncert, pričali o glazbi, matematici, inovaciji i umjetnosti.

Kako si se započeo uopće baviti ovom problematikom? Je li se dogodio neki poseban okidač, motiv, impuls...?

Upravo je tako i bilo - igrom slučaja, u razgovoru s prijateljima, došao sam do pitanja: Ako bi stranice nekog geometrijskog oblika (npr. pravokutnog trokuta) zamijenili žicama klavira ili gitare, kakav bi zvuk, odnosno trozvuk ili akord, taj geometrijski oblik generirao? I tako je sve krenulo...

Laičkim i pojednostavljenim rječnikom rečeno, što točno tvoje rješenje znači za glazbu i kako će se ono odraziti na nju?

Moje rješenje neće promijeniti glazbu koja već postoji, no otvorit će novi pravac u razvoju glazbe na strukturalnom nivou. Rješenje Pitagorinog problema očuvanja prirodnih intervala je harmonijski postupak koji sam uspostavio unutar sustava prirodnih intervala. Upravo takva harmonija nudi, uz novi smjer razvoja, i objektivne odgovore na mnoga pitanja unutar teorije glazbe koja su dosad imala samo subjektivne ili, u najboljem slučaju, estetske odgovore.

Koliko je ova problematika trenutno zastupljena u svijetu i koliko je tvoje rješenje u tom smislu revolucionarno?

Pretpostavljam da je ova problematika stara koliko i glazba, iako službeni dokazi o bavljenju istom datiraju od par stotina godina prije nove ere. Metode kojima su rješenja tražena su isto toliko stare i još se dan-danas pronalaze nove. Ono što moju metodu čini revolucionarnom je drugačija definicija problema. Sva dosadašnja rješenja bila su bazirana na pokušaju da se određenom vrstom izračuna ili aproksimacija, n-dimenzionalni sustav prirodnih intervala svede na jednodimenzionalni, odnosno linearni. Razlog je isključivo praktične prirode. Ja sam sustav jednostavno ostavio onakvim kakav on jest i pronašao praktičan i siguran način kako se unutar istog kretati.

Osmislio si i izradio dva instrumenta; je li se nadovezuju, koja im je poveznica? Je li u planu idući?

Ustvari je jedan od njih instrument ("Z-board"), a drugi je harmonograf ('Lira Spectrum'). Nemaju nužno poveznice, osim unutar koncepta kojim želim naglasiti objektivnu vezu znanosti i umjetnosti, odnosno unutar "Panmonizma". U svakom slučaju, i jedan i drugi prototip zahtijevaju određena poboljšana i to je glavni prioritet na tom području, a što se tiče budućih inovacija, ne bih previše pričao unaprijed, ali u planu je "Harmonocikl".

Predstavi nam ukratko koncert koji slijedi. Što nas očekuje u Lisinskom 10., 11. i 12. travnja?

Ponajprije mikrotonalni koncert, skladbe za solo klavir i solo saksofon u interpretaciji Ane Žgur, Matije Dedića i Berislava Antice. Nakon toga slijedi projekcija animiranog filma "Uvod u Panmonizam", izložba crteža, fotografija i 3D printova Lissajousovih krivulja te prototipa glazbenog instrumenta i harmonografa, a za kraj, u nedjelju, tribina pod nazivom "Mikrotonalnost - teorija i praksa". 

Trebalo je hrabrosti za upustiti se u istraživanje nečega ovog tipa. Je li, uz to, u pitanju i neka vrsta ludosti, upornosti, zaljubljenosti? Kako si ostao ustrajan u nastojanju da dođeš do rješenja unatoč sumnji koja je zasigurno bila prisutna?

Mislim da je u pitanju upravo ljubav - meni se jednostavno sviđa baviti se glazbom. Kao i kod svih drugih, pretpostavljam, kada je u pitanju nešto što voliš, radiš to onako kako najbolje znaš i umiješ.

Matematika i glazba, odnosno znanost i umjetnost općenito. Objasni nam malo tu poveznicu koja je u srži cijele ove priče. Može li se na isti način primijeniti ta veza i na druge vrste umjetnosti, odnosno grane znanosti?

Sve vrste umjetnosti, kao i sve grane znanosti, počivaju na jednoj svojoj hipotezi koja je nedokaziva - konceptom "Panmonizma" pokušavam pokazati kako je razlika zapravo samo u primjeni. Vjerujem u načelo: "Znanje se saznaje, primjena se vježba, a istina se tumači".

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara