Foto: L. David Mech

PRIJE 700 godina sjevernoamerički sob je obavio veliku nuždu na području današnje Kanade gdje je njegov izmet mirno čekao da ga otkriju znanstvenici, što je pošlo za rukom Ericu Delwartu i njegovim kolegama s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu.

Istraživači su iz smrznutog izmeta uspješno izvukli dobro očuvani virus, koji odgovara modernoj porodici geminivirusa, a utječe na biljke. Delwartov tim je replicirao klicu i otkrio da ona i danas može naštetiti duhanu. "Otkrili smo da se razmnožava na lišću", rekao je znanstvenik.

"Otkriće potvrđuje da su čestice virusa vrlo dobre 'vremenske čahure' koje zadržavaju svoj temeljni genetički materijal, zbog čega je izgledno da su mnogi prahistorijski virusi još uvijek zarazni za biljke, životinje i ljude", odnosno da i nakon dugog niza godina još uvijek mogu predstavljati opasnost za floru i faunu, objasnio je Jean-Michel Claverie s medicinskog fakulteta Aix-Marseille. "Zbog toga trebamo biti oprezni s bušenjima na Arktiku", dodao je.

Ovo otkriće posljednji je dokaz da, dok se led, snijeg i mraz tope zbog globalnog zatopljenja, može doći do oživljavanja potencijalno zaraznih virusa. To bi moglo imati značajne posljedice i na ljude i na životinje i biljke.

"Teoretski postoje rizici. Ali stari virusi mogu se ponovo pojaviti samo ako imaju neke veće prednosti pred bezbroj modernih virusa koji postoje danas", kazao je Delwart.

Dakle, iako "drevni virusi" imaju potencijala, oni su inferiorni svojim modernim, evoluiranim verzijama, piše New Scientist.