Foto: Wikipedia/Shutterstock/Press

BUDUĆNOST mnoge plaši. Klimatske promjene, nezaustavljiva demografska eksplozija, iscrpljivanje prirodnih resursa, sve to nameće nove izazove ljudskoj rasi u narednih nekoliko desetljeća, piše Business Insider.

No, uzmemo li u obzir društveno-ekonomski napredak te znanstvene i tehnološke inovacije, itekako postoji mjesta za optimizam.

S dolaskom 2015. Business Insider sastavio je listu ideja o svijetu kakav bi mogao, i prema nekim predviđanjima trebao biti za 35 godina, a kojem smo iz godine u godinu sve bliže.

Pad mortaliteta djece

Tijekom 20. stoljeća, zabilježen je zamjetan pad mortaliteta djece ispod pet godina, pokazuje analiza Kopenhagenskog Konsenzusa, a nezanemariv pad mortaliteta tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća zabilježen je čak i u zemljama u kojem prevladava stanovništvo s niskim i nižim primanjima.

Izvještaj UNICEF-a iz 2013. pokazuje da je između 1990. i 2012. broj smrtnih slučajeva na tisuću djece u ovoj starosnoj skupini opao s 90 na 48. Procjena Konsenzusa je da će broj smrtnih slučajeva i dalje opadati, a očekuje se da će 2050. taj broj pasti na 31 smrtni slučaj.

Drastični pad očekuje se u regijama kao što je Afrika, a faktori koji utječu na to su prevencija širenja HIV-a s majke na djecu, cijepljenje, zaštitne mreže od komaraca malaričara i bolja prehrana za djecu.

Cjepiva i lijekovi protiv mnogih bolesti

Iako ne možemo znati kakve nas nove bolesti očekuju u budućnosti, sasvim je sigurno da će liječenje poznatih bolesti i cjepiva protiv njih biti daleko napredniji.

Znanstvenici smatraju da će za 20 godina proizvesti cjepivo koja zaustavlja širenje HIV-a, a već danas znanstvenici bilježe napredak na području liječenja određenih vrsta karcinoma.

Lijek protiv reumatoidnog artritisa nedavno je izliječio dijete oboljelo od leukemije, modificirano cjepivo protiv malih boginja izazvalo je povlačenje raka kod druge pacijentkinje, a napredak cjepiva i metoda liječenja samo dodatno pomaže ljudskom organizmu da se uspješno bori protiv ove zloćudne bolesti.

Ljudi bi mogli živjeti "vječno" zahvaljujući kompjuteriziranim mozgovima

Neki se znanstvenici nadaju da ćemo u nadolazećim desetljećima moći prenijeti sadržaj ljudskog mozga na računala, čime bi na neki način omogućili ljudima da žive zauvijek u tijelu robota ili pak kao hologram.

Neuroznanstvenik Randal Koene i njegov ruski financijer Dmitrij Itskov pokušavaju učiniti upravo to i do 2045. stvoriti umjetno tijelo "mapiranjem mozga, svođenje moždanih aktivnosti na izračunavanje i pretvaranjem dobivenih izračuna u kodove".

No, čak i ako se taj cilj ne ostvari do 2050, nije isključeno da će mozgovi ljudi koji danas žive na našoj planeti u jednom trenutku u budućnosti biti, barem u nekom obliku, preneseni na računalo.

Naime, znanstvenici rade na tehnici očuvanja ljudskog mozga i njegovog sadržaja putem potapanja organa u kemijske otopine, a očekuju da bi već do kraja 2015. mogli otkriti kako očuvati mozak miša.

Bit će manje siromašnih zemalja

“Do 2035. više neće biti siromašnih zemalja”, napisao je Bill Gates 2014. godine.

U 2010. u svijetu je bilo 700 milijuna manje ekstremno siromašnih ljudi nego 20 godina ranije, a stopa siromaštva konstantno se smanjuje od početka stoljeća.

Svjetska banka zacrtala je kao cilj da do 2030. godine broj najsiromašnijih stanovnika planete smanji na svega tri posto, a Jeffrey D. Sachs, posebni savjetnik generalnog tajnika UN-a, kontrolu bolesti, obrazovanje i unapređenje znanosti i tehnologije privatnim snagama na tržištu, smatra “novom vrstom mješovitog kapitalizma” čiji je cilj ukidanje siromaštva.

Nastavimo li ovim putem, stopa globalnog siromaštva će s 21 posto, koliko je iznosila u 2005., pasti na manje od 1,5 posto 2050. godine, predviđaju u UN-u.

Umjetna inteligencija bit će nevjerojatna

Izuzmemo li mračna predviđanja Elona Muska, umjetna inteligencija nešto je što u načelu doživljavamo kao pozitivnu stvar.

Naime, Hans Moravec s Instituta za robotiku Sveučilišta Carnegie Mellon, predviđa da će do 2050. roboti koji se slobodno kreću fizički i intelektualno nadmašiti čovjeka i sami moći voditi tvrtke kako bi ljudima omogućili da "ispune svoj dan raznovrsnim društvenim, rekreativnim i umjetničkim sadržajima".

Roboti bi ljudima mogli početi pružati i emocionalni oslonac. U svojoj knjizi "Ljubav i seks s robotima", istraživač umjetne inteligencije David Levy predviđa je da će do 2050. postojati humanoidni roboti koji će imati osjećaje, voditi razgovore s ljudima i s njima uspostavljati odnose.

Moći ćemo se u potpunosti osloniti na čiste izvore energije

Bude li svijet dovoljno investirao u čistu energiju, do 2050. mogli bismo se u potpunosti osloniti na obnovljivu energiju, čime bi emisija stakleničkih plinova bila smanjena za 80 posto.

No, ističe se i da je nužno mijenjati način života kako bismo ovaj cilj ostvarili. Promjene obuhvaćaju primjenu tehnologija koje su već danas dostupne i koje na globalni BDP neće "udariti" više od dva posto, a u obzir je uzet i porast stanovništva i promet.

Sunčeva energija, koja danas osigurava svega 0,2 posto energije u svijetu, mogla bi osigurati polovinu svjetske struje, grijanje za više od polovine zgrada, kao i 15 posto industrijskog grijanja i goriva do 2050. godine, navodi se u izvještaju WWF-a.

Automobili će postati sigurniji, čišći i pametniji

U sljedećim desetljećima, veliki proizvođači automobila najavljuju vozila sa samostalnim upravljanjem, mijenjanjem brzina i kočenjem, a stručnjaci tvrde da će se do 2035. većina automobila kretati neovisno.

Automobili bez vozača biće sigurniji jer isključuju faktor ljudske pogreške, koji uzrokuju 90 posto prometnih nesreća.

U SAD-u, automobili bez vozača mogli bi smanjiti broj prometnih nesreća za 4,95 milijuna, broj smrtnih slučajeva za 30 tisuća, kao i ostvariti uštedu od 4,8 milijardi sati putovanja.

Ravnopravnost spolova poboljšat će globalnu ekonomiju i društvo

U 1900. godini niže plaće žena i njihovo izuzeće iz radnog sektora izazvalo je gubitke koji iznose 17 posto globalnog BDP-a, otkriva izvještaj Kopenhagenskog Konsenzusa o problemima čovječanstva.

Očekuje se, međutim, da će ovi gubici do 2050. biti smanjeni i da će iznositi svega četiri posto svjetskog BDP-a.

Do 2050. muškarci i žene u većem dijelu razvijenog svijeta ravnopravno će dijeliti kućne i poslovne obaveze, pokazuje istraživanje Sveučilišta Oxford, provedeno u 16 zemalja Europe i Sjeverne Amerike.

Svi će odrasli znati čitati

U današnje vrijeme, nepismeno je čak 23,6 posto svjetskog stanovništva, što znači gubitak od sedam posto za svjetski BDP, pokazuju izvještaji.

Stručnjaci, međutim, procjenjuju da će stopa nepismenosti do 2050. pasti na 12 posto i pritom prouzrokovati troškove od svega 3,8 posto.

U ovom trenutku svijet je svjestan važnosti pismenosti, a brojne neprofitne i humanitarne organizacije usredotočene su na to da ukažu na važnost pisane riječi u svijetu.

Bit će manje ratova

Do 2050. očekuje se smanjenje broja zemalja u građanskom sukobu za više od 50 posto, navodi se u izvještaju objavljenom u časopisu International Studies Quarterly.

Prema ovoj studiji, 2050. godine samo sedam posto zemalja u svijetu bit će uključeno u građanski rat, što je značajno smanjenje u odnosu na 15 posto 2009. godine. Razlozi su obrazovanost stanovništva i visoki troškovi ratovanja.

"Ubijanje ljudi postalo je preskupo”, objašnjava profesor političkih znanosti Sveučilišta u Oslu Havard Hegre za Time i dodaje: "Moderna društva ovise o ekonomskom razvoju. Korištenje nasilja za uništavanje ove mreže previše je skupo."

Indija, Nigerija, Sudan, Etiopija i Tanzanija bit će izložene najvećem riziku od oružanih sukoba 2050. godine.

Internet će biti dostupan u cijelom svijetu

Do 2050. više od 8 milijardi ljudi bit će povezano s internetom, što će tada biti 97,5 posto stanovništva, predviđa osnivač foruma "The World We Made" Jonathon Porritt.

Internetu trenutno može pristupiti oko 40 posto svjetskog stanovništva, pri čemu je 78 posto korisnika u razvijenim i 32 posto korisnika u zemljama u razvoju. To je 2,85 milijardi ljudi, od kojih su mnogi s internetom povezani preko mobilnih uređaja.

Svakog dana u SAD-u umre u prosijeku 18 ljudi čekajući na odgovarajući organ, pokazuju podaci američkog Ministarstva zdravlja.

Dijaliza produžava život ljudi koji čekaju na transplantaciju bubrega, a nedavno su zabilježeni slučajevi privremenog održavanja pacijenata u životu zahvaljujući umjetnom srcu.

Očekuje se da će u narednih 35 godina umjetni organi i organi uzgojeni u laboratoriju ponuditi trajnije rješenje za pacijente koji čekaju transplantaciju.

Već danas se ugrađuju mokraćni mjehuri i vagine uzgojene u laboratoriju, uskoro bi se mogla pojaviti i srca, pluća i koža, a 3D printeri mogli bi biti od presudnog značaja na ovom polju.

Prije više od deset godina Lukeu Maselli je ugrađen laboratorijski uzgojeni mokraćni mjehur, a on je i danas živ i zdrav.

Pravljenje djece postat će sofisticiranije

Prva beba začeta izvantjelesnom oplodnjom rođena je 1978. godine, a u narednih 35 godina očekuje se značajan napredak reproduktivne tehnologije.

U budućnosti će svaka žena točno znati do koje godine može zanijeti, a parovi će moći bolje planirati potomstvo. Individualni hormonski testovi, koji preko kože otkrivaju promjene u tijelu, mogli bi postati uobičajeni način praćenja plodnosti.

Zamrzavanje zdravog tkiva jajnika koje će ženi biti implantirano u trenutku kad poželi dobiti dijete, relativno je nova metoda, koja bi ženama mogla omogućiti da sačuvaju plodnost mnogo duže, ne brinući pritom o mogućim genetskim poremećajima koji se mogu javiti kod beba uslijed kasnog majčinstva.

Neka istraživanja čak navode da bismo u budućnosti mogli proizvoditi spermu i jajne stanice od ljudskih matičnih stanica, postupkom nazvanim "in vitro gametogeneza".

Jasno je da se nekim ljudima ideja genetičkog inženjeringa čini odbojnom. Međutim, znanstvenici trenutno rade na genetskom inženjeringu kako bi omogućili liječenje bolesne djece i odstranjivanje, odnosno zamjenu oboljelih gena.

Ova tehnologija mogla bi se kasnije upotrijebiti za "usavršavanje" djece tako što bi se, primjerice, genetski onemogućili nepravilni zubi ili loš vid.

Ista tehnika mogla bi se primijeniti za stvaranje "superčovjeka". Saznamo li, primjerice, koji geni povećavaju inteligenciju, mogli bismo stvarati vrlo inteligentnu djecu. Na isti način, mogli bismo utjecati na visinu, boju kose i očiju našeg djeteta.

David Gelernter za Big Think izjavio je da ćemo za nekoliko desetljeća, a do 2050. sigurno, birati spol i izgled naše djece i da ćemo moći povećavati inteligenciju za 10 do 15 bodova.

Zahvaljujući novim alatima za prevođenje, svijet će biti nalik onom iz "Zvjezdanih staza"

“Univerzalni prevoditelj”, zamišljeni uređaj koji omogućuje izravnu komunikaciju među ljudima koji govore različitim jezicima pojavio se u SF seriji “Zvjezdanih staza”.

The Economist je prošle godine objavio da neće proći puno vremena prije nego što automatsko simultano prevođenje postane svakodnevica.

Moći ćemo otputovati u bilo koju stranu zemlju i bez prevelikih problema komunicirati s lokalnim stanovništvom samo uz pomoć specijalnih naočala ili mobilne aplikacije.

Izumitelj William Powell već je iskušao sustav koji je omogućio komunikaciju između osoba koje govore engleski i španjolski jezik.

Microsoft je prošlog mjeseca predstavio program za prevođenje u sklopu Skypea koji funkcionira na principu "univerzalnog prevoditelja" iz “Zvjezdanih staza”.