Screenshot: YouTube

PRIJE nešto više od mjesec dana, Dove je objavio trominutnu reklamu koja je postala izuzetno popularna zahvaljujući pozitivnoj poruci. Naime, forenzički crtač Gil Zamora nacrtao je dvije slike, jednu nastalu na temelju opisa žena iz videa, a drugu na temelju opisa stranca s kojim su se prije toga susreli.

Naravno, dvije su se slike potpuno razlikovale (opis stranaca rezultirao je ljepšim slikama), a poruka je da trebamo postati svjesni "da smo ljepši nego mislimo" jer ta poruka zvuči lijepo i u nju je lako povjerovati. Uglavnom, video je u mjesec dana skupio preko 50 milijuna gledanja, a izazvao je i lavinu reakcija.

Mislimo da smo bolji nego jesmo

Međutim, kad maknemo dirljivu glazbu i inspirirajuće poruke marketinških stručnjaka, ostaju činjenice, a one su sve samo ne kao u reklami. Naime, dokazi psiholoških istraživanja pokazuju suprotno i tvrde da se ljudi ustvari vide ljepšima nego u stvarnosti jesu. Većina nas misli da smo bolji - ne samo fizički već i u svakom drugom pogledu.

Radovi Nicholasa Epleya sa sveučilišta u Chicagu i Erin Whitchruch sa sveučilišta u Virginiji koji su snimili fotografiju i kompjuterski je uljepšali, a ispitanici su redovito birali "ljepšu" fotografiju kao onu na kojoj su prikazani u pravom svjetlu.

Bolji od prosjeka

Većina ljudi vjeruje da je na neki način bolja od prosjeka. Primjerice, 93 posto vozača smatra da je bolje od prosječnog vozača, 94 posto profesora smatra da je njihov rad bolji, a to se prenosi i na stvari kao što su vlastita sklonost bolestima i na posljetku, izgled.

No, zašto to činimo? Imati poželjne karakteristike pozitivno je u društvenom okruženju, a mnogi ljudi trude se uvjeriti druge da su bolji nego jesu. Međutim, ta obmana ima svojih nedostataka. Za početak, osoba u glavi mora imati dvije suprotne verzije stvarnosti na pameti, pravo stanje i ono uljepšano, a rezultat je da nas to preopterećuje i onemogućuje nas u nekim drugim kognitivnim funkcijama. Nadalje, ljudi lako prepoznaju obmanu i imaju negativan stav prema onima koji ih obmanjuju. Budući da u situacijama "samopoboljšanja" ljudi uistinu vjeruju da imaju poželjne karakteristike, mogu se lažno predstavljati bez potrebe za laganjem. To "samopoboljšanje" ujedno diže i samopouzdanje, a istraživanje je pokazalo da oni puni samopouzdanja vrijede više te da će njihov savjet ljudi prije poslušati.