Nova posada u svemiru "koji nema granica": Ovo su iskustva korisna za cijelo čovječanstvo

Nova posada u svemiru "koji nema granica": Ovo su iskustva korisna za cijelo čovječanstvo

Foto: Hina

RUSKO-njemačko-američka posada pristala je u četvrtak ujutro na Međunarodnu svemirsku postaju Mir (ISS) u letjelici lansiranoj iz Bajkonura u Kazahstanu i pokazala da suradnja između Rusije i Zapada, čiji su politički odnosi napeti, i dalje sjajno funkcionira u svemiru u kojem "nema granica".

Svemirski brod Sojuz TMA-13M pristao je automatskim režimom na ruski modul Međunarodne svemirske postaje u 03 sata 44 po srednjoeuropskom vremenu, objavio je Centar za kontrolu letova u Moskvi.

Raketa Sojuz-FG s kapsulom Sojuz TMA-13M poletjela je tijekom večeri s kozmodroma Bajkonur s ruskim kozmonautom Maksimom Surajevim, s Amerikancom Reidom Wisemanom i Nijemcem Alexanderom Gerstom.

Trojica novih članova posade boravit će u svemiru 167 dana, a njihov povratak na Zemlju predviđa se u studenome. Tijekom boravka provest će istraživanja s područja biologije, biotehnologije, fizike i svemira.

Zapovjednik misije je ruski kozmonaut Maksim Surajev kojemu je to drugi dugi boravak na ISS-u. Za dvojicu njegovih kolega dolazak na ISS je vatreno krštenje u svemiru.

Na Međunarodnoj svemirskoj postaji dočekali su ih Amerikanac Steve Swanson i dvojica ruskih kolega Aleksander Skvorcov te Oleg Artemijev.

Na konferenciji za novinare održanoj u srijedu prije lansiranja jedan je novinar zapitao posadu utječe li kriza u Ukrajini na njihove odnose, na što su se njih trojica srdačno zagrlila i prijateljski nasmijala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zatim je Nijemac Gerst odgovorio "Svemir je bez granica, letimo na svemirsku postaju gdje stječemo iskustva koja su korisna za svakog od nas. Korisna su za cijelo čovječanstvo".

Iako kriza u Ukrajini komplicira odnose između Rusije i zapadnih zemalja, one su osuđene na suradnju jer su ruski svemirski brodovi Sojuz sada jedino sredstvo prijevoza do ISS-a, kako za dostavu potrepština tako i za posadu.

Međutim, pogođena zapadnim sankcijama zbog uplitanja u unutarnja pitanja Ukrajine, Rusija je najavila u svibnju da ne kani produljiti misiju ISS-a nakon 2020., kako bi to željeli Amerikanci.

"Nakon 2020., željeli bismo preorijentirati naša financijska sredstva u svemirske programe koji imaju više budućnosti", rekao je zamjenik ruskog premijera zadužen za svemirski sektor Dmitrij Rogozin.

Inače poznat po protuzapadnoj retorici Rogozin je u travnju napisao na svome Twitteru da će američkim astronautima od sada trebati "trampolin" da stignu do ISS-a.

Američka svemirska postaja NASA odlučila je početkom travnja ukinuti sve kontakte s Rusijom osim suradnje na ISS-u. Također je najavila da želi do 2024. produljiti vijek trajanja ISS-a.

Ukupno 16 zemalja sudjeluje na ISS-u, a među njima Rusija i Sjedinjene Države izdvajaju najviše novca. Na ISS-u je stalno ekipa od šest članova, koja se rotira i boravak astronauta u svemiru traje i do pola godine.

Postavljena u orbitu 1998. godine, postaja je zapravo laboratorij u svemiru čija je gradnja stajala stotinu milijarda dolara.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara